Superkvalitetni tešanjski namještaj krenuo u svijet

Umjesto sirovih balvana, izvoze pamet i kvalitet

Priča o izvozu tešanjskog namještaja počinje početkom ove godine kada Enver Ćostović osniva studio Arteco, kao centar za podršku proizvođačima namještaja koje će, uz pomoć USAID-a i Ministartsva privrede u Vladi Norveške, opremiti najsavremenijim računarima i licenciranim softverima za dizajniranje, projektovanje i programiranje, te takozvanim 5-osnim CNC mašinama

Da početkom ove godine Fadil Ćostović iz Tešnja, vlasnik fabrike namještaja Artsan, nije osnovao tehnološki centar Arteco, brojni proizvođači namještaja iz njegovog grada, ali i neki studenti arhitekture iz Sarajeva još bi samo sanjali da se ono što oni smisle i naprave prodaje diljem svijeta. Naime, desetak proizvođača namještaja se okupilo oko ovog studija i sada njihovi proizvodi putuju čak i do Amerike.

Čudo od mašine

- Počeo sam prije par godina i krenuo ispod nule, a danas mi se proizvodnja  povećala sto posto i ja recesiju i krizu ne osjetim. Mislim da je ključ uspjeha u udruživanju, ali i u kvalitetu proizvoda koje pravimo i poštivanju rokova i dogovorenih obaveza. U stvari važna je volja, a posla ima svuda oko nas - priča Mirsad Škiljo, vlasnik radionice Amix.

Priča o izvozu tešanjskog namještaja počinje početkom ove godine kada Enver Ćostović, cura za sve, osniva studio Arteco, kao centar za podršku proizvođačima namještaja koji će, uz pomoć USAID-a i Ministartsva privrede u Vlade Norveške, opremiti najsavremenijim računarima i licenciranim softverima za dizajniranje, projektovanje i programiranje, te takozvanim 5-osnim CNC mašinama (Computer Numeric Control- kompjuterski upravljane mašine), mašinama za obradu drveta, za završnu obradu, pripreme i sušenja sirovina. Uz sve ovo drugim proizvođačima pružaju pomoć pri izvozu finalnih drvoprerađivačkih prioizvoda, ali i obuka u korištenju tehničke dokumentacije. 
- Posjedujemo mašinu koja radi u pet pravaca odjednom i moja fabrika namještaja Artsan je raspoložive kapacitete računara i tih mašina uposlila sa 20 posto, pa smo se okrenuli i drugim proizvođačima, a u okviru centra smo obezbijedili i vakuum sušnicu tako da svi relativno brzo mogu dobiti i osušeno drvo - priča Ćostović.

Oživljena Titova fotelja

Uloga Arteca je između ostalog i da crtež željenog komada namještaja pretvore u nacrt sa izvedbenim detaljima i omogući njegovu proizvodnju. Izrađuju tehničku dokumentaciju, ali prave i prototip.

Nedavno su iz izgorene Titove vile u Bugojnu dobili jedinu preživjelu fotelju i razvili proizvodnju istovjetnih. Proteklih godina i mjeseci su opremili hotel Termag na Jahorini, restoran Vatra u Sarajevu i veći broj poslovnih prostora i ugostiteljskih objekata širom bivše Jugoslavije. Ćostović kaže da im je cilj okupiti 50-ak malih i srednjih proizvođača za koje bi radili sve što oni ne mogu sami, od izrade nacrta i dijelova, preko nalaženja kupca do distribucije, te razviti vlastiti brend  i prodajnu mrežu u cijelom svijetu.

- Za sada imamo pet vlastitih dizajniranih proizvoda, ali smo nedavno raspisali konkurs za radove studenata Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu. Zadatak je bio da urede jedan zamišljeni prostor i projektuju komadni namještaj koji bi stavili u taj prostor. Dobili smo 30-ak radova od kojih smo odabrali 11 koje treba još malo doraditi - priča Enver.  Najavljuje da će saradnju proširiti i na Akademiju likovnih umjetnosti, a u septembru bi trebali organizovati i izložbu realizovanih studentskih ideja. Kaže da su studentske radove žirirali isključivo po kvalitetu.
- Mi se trudimo da budemo profesionalci, jer nam sve drugo može potpetljati noge pa da padnemo – kaže Enver.

Plemenito drvo

Tešanjski proizvođači namještaja sada izvoze u Holandiju, Englesku, Italiju, Njemačku, SAD, Dansku, Sloveniju... Sarađuju sa dizajnerskim studijem Grupa iz Zagreba, Gabrijelom Belon iz Argentine i Katarinom Kosijanović iz Dubrovnika.

U Tešnju tvrde da su ih kupci sami našli. O njihovom namještaju u svijetu se govori kao o bh. proizvodu sa veoma visokom cijenom, a Ćostović potvrđuje da su cijene dobre, ali da iza njih stoji vrhunski kvalitet, i sirovine i izrade.
- Mi koristimo drvo plemenitih lističara poput trešnje, kruške, oraha, jasena, hrasta, javora, a to su izuzetno vrijedne sirovine – priča Enver.
U poslu je i Enverov brat Fuad koji za drveni komadni namještaj pravi dodatke od inoksa.

- Pravim ručke, noge, držače i sve drugo što je potrebno. Otkako smo uvezali i dobili ovaj računarski centar imam više sekiracije i posla, ali i mnogo više para. Proizvodnja se povećala za više od 100 posto, zaposlio sam još jednog čovjeka, ali mislim da je najvažniji kvalitet proizvoda – priča Fuad. Kaže da je zahvalan braći što su uopšte ušli u posao sa drvetom i namještajem.

- Svi domaći drvoprerađivači moraju početi stvarati originalan i kvalitetan BiH proizvod, te prestati izvoziti naše drvo u bescijenje. Arteco podrazumijeva umjetnost, tehnologiju i saradnju i sve zainteresirane firme imaju priliku da ostvare kooperantski odnos s nama kako bi okupljeni oko tehnološki najnaprednijeg centra za drvnu industriju u regionu izašli na tržište rame uz rame sa konkurencijom – kaže Ćostović.

Salih Bekrić, vlasnik radionice SB

Ja pravim, a Enver izvozi

Zahvaljujući saradnji sa Ćostovićima, Salih Bekrić, vlasnik male radionice SF, svoje proizvode sada i izvozi.
- Od početka ove godine izvezao sam oko 50 stolica i 10-ak stolova. Enver radi sve drugo, a ja samo pravim. Nešto on
dopuni meni, nešto ja njemu, ali ranije o izvozu nisam mogao ni razmišljati – kaže Bekrić. Na pitanja kako dolazi do kupaca i kako transportuje svoje proizvode, odgovara da sve ide preko Fadila.

Aida Čengić i Nedim Mutevelić, nagrađeni studenti

Ideje konačno materijalizovane

Apsolvent na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu Aida Čengić je  na konkursu Artecoa osvojila drugu nagradu. Dizajnirala je radni sto za dvoje, stolice i stalak za novine.

- Sve je otkupljeno i veoma sam sretna da će nešto što sam ja osmislila uopšte biti napravljeno, a ako još bude i prodato negdje u svijetu, biće to dodatna radost. Studenti rijetko dobiju priliku da nešto što oni smisle bude i napravljeno, a arhitekte rijetko dobiju priliku da rade na namještaju jer je to posao dizajnera. S druge strane, ponekad je lakše dobiti prilku da bude napravljen objekat koji osmisle arhitekte nego namještaj i ja sam stvarno sretna zbog ovog konkursa – kaže Aida i najavljuje da će u septembru na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu organizovati izložbu proizvedenih studentskih radova, ali i da trenutno rade na show roomu u samom Artecou i da će svi ti radovi tamo biti stalno dostupni.

Prvoplasirani među 11 izabranih autora je Nedim Mutevelić, također apsolvent. On je dizajnirao multifunkiconalnu kocku koja se rastavlja na više stolica i stalaka za novine.
- Rijetko se studentima iz kreativnih oblasti pruža prilika da nešto što oni osmisle bude i materijalizovano i proizvedeno, a cijeli ovaj slučaj je za mene još jedan dokaz da su arhitekti ujedno i dizajneri, šta god da rade, bilo da je to kuća ili stolica ili kašika – kaže Nedim.

Izuzetno je sretan što će dobiti prototip svoje kreacije.
- To mi čak važnije od ove novčane nagrade koju smo dobili, jer izrada prototipa košta nekoliko hiljada maraka, a moj element će sada biti tehnološki sasvim pripremljen za masovnu proizvodnju - priča Nedim.
I Nedim i Aida smatraju da je Artsan vjerovatno jedna od najboljih fabrika namještaja u regionu i šire i da se ni po čemu ne razlikuje od velikih svjetskih proizvođača u ovoj oblasti.

- Oni su sasvim iskočili iz bh. produkcije drvenog namještaja i jedini su koji pokazuju interese za studente i dizajn, za razliku do drugih koje ne zanimaju ni arhitekte ni dizajneri i zbog toga i prave ovo što prave – kaže Nedim.

Cijeli tekst možete pročitati u magazinu START BiH ili pretplatom na elektronsko izdanje.

DOWNLOAD specijalni prilog o prostornom uređenju