BIZNIS: KLJUČKI SIR

Koze i Nijemaci – recept za uspjeh

Prije tri godine Sulejman Halilović iz Ključa ostao je bez posla, okrenuo se uzgoju koza, a danas prozvodi 2,5 tone ukusnog sira godišnje 
 
Tekst i foto: Murisa Dučanović

Ključki koziji sir ima lagan miris, kvalitetan slatkast ukus i karakterističnu kiselost kozijeg sira. Priča o ovom siru počinje prije tri godine, kada drvni inžinjer po struci, današnji vlasnik sirane Sulejman Halilović ostaje bez posla. Jedino što je imao bile su koze. Zahvaljujući njima Sulejman se sa suprugom uspostavlja saradnju sa mljekarom iz Bosanskog Novog kojoj počinje prodavati kozije mlijeko. Ali, taman kad su njih dvoje počeli ubirati prve plodove napornog rada, mljekara je propada. Tad su, priča Sulejman, postali svjesni da moraju imati trajan i gotov proizvod koji bi plasirali direktno na tržište. Razmišljajući o tome, došli su na ideju o ključkom kozijem siru, kojeg su prije nekoliko dana i zvanično počeli industrijski proizvoditi.

Rodbina i prijatelji distributeri

Sulejman priča kako put do sira nije bio nimalo lagan. Trebalo je od lako kvarljive robe, mlijeka, napraviti trajan proizvod. Prvo što su uradili bilo je prikupljanje literature, a u usvajanju tehnologije proizvodnje od posebnog značaja je bila činjenica da je supruga Grozdana Halilović inžinjer poljoprivrede. Nakon edukacije najteže je bilo organizirati kvalitetnu mužu koza. Ako se ne obavlja na pravilan način, umjesto sira može se dobiti kiselo mlijeko, s čim su u startu imali problem.

- Kad se organizirala muža trebalo je u okvirima recepta proizvesti dobar i kvalitetan proizvod, što nije lako, jer nije riječ o kruhu da ga ispečete i vidite za sat vremena kakav je. Problem sa sirom jeste što mu treba mjesec dana da sazrije – kaže Sulejman Halilović, dodajući kako je upravo početak bio veoma zahtjevan i začinjen velikim gubicima. Međutim, uz malo dobre volje i velikog odricanja uspjeli su prve godine proizvesti oko 300 kg sira. Nakon toga svaka je godina bila uspješnija i bolja. Već druge godine proizvedeno je oko jedne tone sira, a prošle čak 2,5 tone. Sirana Halilovića danas dnevno proizvede oko 50 kg sira, sa tendencijom stalnog rasta. S obzirom da je sirana tek prije nekoliko dana prešla iz zanatskog u industrijski oblik proizvodnje, dosad su mrežu distribucije najčešće činili rodbina i prijatelji, zahvaljujući kojima se ovaj sir mogao naći u Ključu, ali i u Sarajevu, Bihaću, Posušju, Mostaru. Ubrzo će, vjeruje Sulejman, ključki koziji sir stići u sve gradove BiH.

Uloženo pola miliona KM

Sulejman Halilović, kao jedini radnik u firmi, podnio je i najveći teret posla. Trebalo je za 500 koza naći odgovarajući teren, organizirati mužu, naći čobana, pronaći prostor za pravljenje sira... Najteže od svega bilo je pronaći pare. Zahvaljujući projektu Njemačkog zemljoradničkog saveza Raiffeisen u ovom dijelu Evrope, Haliloviću je donirana kompletna oprema i tehnika za savremenu proizvodnju sira ukupne vrijednost 100.000 eura. Minimalni kapacitet opreme je prerada 500 litara mlijeka dnevno, odnosno proizvodnja 50-60 kg sira u jednoj šarži, a kako bi se povećao kapacitet opreme nabavljen je i pasterizator koji ubrzava cjelokupni proces proizvodnje sira i omogućava da se mogu raditi tri šarže u toku jednog dana.

- U narednom periodu planiramo se uvezati sa ključkim proizvođačima mlijeka, te sa njima sklopiti kooperantske ugovore za otkup mijeka - napominje Halilović ističući kako je već pripremio papire da uposli šest radnika. U njegovoj firmi bit će još zapošljavanja, jer u okviru Zemljoradničkog saveza Raiffeisen postoji i prodajna kuća koja obezbjeđuje tržište za prodaju ovih proizvoda, što je olakšavajuća okolnost.
- Prošle godine napravili smo prvi saldo svih ulaganja i nismo mogli vjerovati. Kad se sabere oprema, zalihe sira, gorivo, prostor, nova oprema, koze, do sada smo uložili oko pola miliona maraka – čudi se Halilović.
Plan, osim povećanja proizvodnje sira, je i pokrenuti i proizvodnju kozijeg suhog mesa, a od neiskorištenih ostataka mesa proizvodila bi se hrana za pse.

- Čim me obaveze popuste, planiram otići i do Bosnalijeka kako bih im ponudio kozije mlijeko, masnoću i surutku za pravljenje lijekova - najavljuje Halilović, dodajući kako je surutka puna prirodnih  minerala.
Inače, u svijetu, u Švicarskoj i Austriji posebno, poznati su sokovi od surutke pod imenom Ravella.  Ta ideja nije daleka ni našem sagovorniku, ali, pošto za njenu realizaciju treba dostra novca, na ključke sokove na bazi surutke malo ćemo sačekati.

Za 1 kg sira 10 litara mlijeka

U prodaji se ključki koziji sir može nabaviti po cijeni od 12 KM po kilogramu bez PDV-a. U proizvodnji jednog kilograma kozijeg sira utroši se  10 litara mlijeka.

Cijeli tekst možete pročitati u magazinu START BiH ili pretplatom na elektronsko izdanje.

DOWNLOAD specijalni prilog o prostornom uređenju