Dr. Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH

BiH ne može bankrotirati

Ja sam po prirodi optimista, ali sada sam veoma zabrinut jer kod nas politička situacija nikako da se stabilizuje i nikako da se prepozna koncept kompozicije BiH. Zbog toga je prisutna stalna nervoza kod političkih faktora. Uz to, kao mala ekonomija izloženi smo eksternim šokovima i vrlo smo ranjivi

Razgovarao: Jasmin Maričić

Kako je u vremenu finansijske krize poslovala CBBiH?
- CBBiH je osnovana prije 12 godina i mi od osnivanja radimo u valutnom odboru, modelu koji se i projicira za nestabilna okruženja, za loš makroekonomski okvir. Kada se oktobra prošle godine desio prvi udar na naš finansijski sektor, u kojem 90-postotno dominira bankarski sektor, mi se jesmo našli u novoj situaciji. Iako nismo imali sličnih iskustava, odmah smo prepoznali dvije stvari: da bankarski sektor mora ostati likvidan i u kapacitetu da odgovori obavezama prema klijentima. Zbog toga smo bankama tri puta smanjivali obaveznu rezervu, sa prvobitnih 18 na 14 posto na  kratkoročne izvore i sedam posto na dugoročne, čime smo uspjeli održati likvidnost kompletnog sektora. Postojala je tada potencijalna opasnost da se, ukoliko samo jedna banka postane nesolventna, desi razarajući domino efekat. Također, održali smo i monetarniu stabilnost. Znate šta se desilo u Mađarskoj, Poljskoj, Srbiji... gdje je domaća valuta devalvirala nakon čega su poskupjeli krediti, smanjila se vrijednost plata i mnoge druge loše stvari. Kod nas je KM ostala stabilna i vezana za euro i u tome nije bilo iznenađenja. Treći zadatak, krucijalni, bila je briga o rezervama. Šest mjeseci prije prvog kriznog udara, uočivši turbulencije na tržištu, mi smo naše devizne rezerve iz komercijalnih banaka prebacili u centralne banke država EU i u BIS Basel. One danas iznose oko tri milijarde eura i nalaze se u centralnim bankama Njemačke, Francuske, Luksemburga i u BIS Basel. Zbog toga nismo imali gubitaka niti jednog feninga, dapače, u prošloj godini smo zaradili 220 miliona KM, što je bio najveći profit od osnivanja CB BiH.

Koje su konkretno negativne posljedice krize?
- Finansijska kriza je prešla na realni sektor. Prošle godine smo imali rast GDP-a od 5,5 posto, a ove godine projekcija je minus tri, što govori da je radna aktivnost manja za gotovo deset posto. Otpušteno je 20 hiljada radnika, banke su smanjile kreditnu aktivnost, pooštrile su kriterije i nešto povećale kamatne stope. Znači, kapital je postao skuplji, nedostupniji. S druge strane, strane investicije u prvom kvartalu ove godine su jako male i bilježe značajan pad. Investitori kao da su se prepali i kao da čekaju ishod krize. Pored toga i doznake iz inostranstva kojih je bilo oko dvije milijarde eura sada su manje za oko 20 posto. Dakle, svi izvori iz inostranstva su smanjeni i sada bilježemo problem oko finansiranja deficita. Najnoviji podaci kažu da je naš izvoz manji za 23 posto, a uvoz za 25 posto. Zbog svega pomenutog mi bilježimo i pad rezervi za oko 500 miliona KM, sa 6,2 na 5,7 milijardi KM. To je, istina, bilo i očekivano jer smo smanjili obavezne rezerve bankama, pa se dio tih sredstava sada koristi za plaćanje obaveza prema vani.

Problemi su veliki, budžeti prazni. Može li se reći da je BiH pred bankrotom?
- Ne bih ja koristio taj termin. Mislim da se BiH ne može desiti bankrot. Daleko od toga. Budžetski kapaciteti u BiH su nekih devet milijardi KM,  kada se u obzir uzmu svi budžeti od državnog preko entitetskih do kantonalnih, a govori se o nedostatku nekih 700 budžetskih miliona. To nije ugrožavajuće po njih. Problem je u padu ekonomske aktivnosti subjekata zbog kojeg su budžetski prihodi u prvom kvartalu smanjeni za 12 posto, pa nije slučajno da se traži smanjene budžetske potrošnje baš od 10 posto. Breme krize moramo pravedno rasporediti. Oni koji imaju više trebaju podnijeti veći teret, oni ugroženiji manji. Tu je umjetnost prilagođavanja. Međutim, jedno je jasno - 44 posto učešća javne potrošnje u GDP-u je neizdrživo za ovako slabu ekonomiju kakva je naša.

Ima li političkih pritisaka s ciljem da se promijeni politika poslovanja CB BiH, posebno kada je riječ o neangažovanim deviznim rezervama?
- Prvo moramo objasniti šta su devizne rezerve. Od pomenute sume 3,5 milijarde je monetarna pasiva kojom se pokriva svaki fening koji je u prometu. Drugi dio su obavezne rezerve komercijalnih banaka, a to su sredstva preduzeća i privatnih lica, koja se ne mogu koristiti.
Da, ali postoji dio iznad toga, slobodne devizne rezerve od nekih 500 miliona KM? 
- U pravu ste, postoji 490 miliona, ali njihova upotreba zakonom nije dozvoljena. Ta sredstva su neka vrsta osigurača currency boarda. Da bi se to moglo koristiti, morao bi se promijeniti zakon, koji nam zabranjuje kreditiranje i države i komercijalnih banaka. Zbog toga i nema pritisaka. Kada se završi poslovna godina mi 60 posto naših prihoda dajemo državi. Ove godine je prebačno 120 miliona KM.

Kako su se komercijalne banke ponašale u uslovima krize? Da li su iskoristile sve pogodnosti koje ste im omogućili?
- Naše banke su 84 posto u stranom vlasništvu, iako ih tretiramo kao domaće sa stranim kapitalom, i činjenica je da mi nemamo nekog uticaja na njihovo ponašanje. Strateške odluke ipak se donose u Milanu, Ljubljani, Beču... To je i logično jer, radi se o tržišnoj ekonomiji u kojoj oni procjenjuju svoje interese. Međutim, nedavna Bečka inicijativa i njeno potpisivanje od strane šest banaka majki koje djeluju kod nas, jasno govori da su one opredijeljene da ostanu ovdje, a imaju s nama zajednički interes. Druga je stvar što te banke majke više nisu u mogućnosti da širokogrudo podržavaju svoje kćerke, koje su se sada morale okrenuti domaćim izvorima, koji su skuplji od onih vanjskih. Zbog toga je došlo da blagog povećanja kamatnih stopa. Ja smatram da postoji prostor da se one smanje kroz selektivni pristup prema proizvodima i klijentima. Kreditni rizik u zemlji se povećava, pa je izuzetno važno da se ostvari stand by aranžman sa MMF-om. To bi bila poruka stranim investitorima i bankama da je država prihvatila veću budžetsku disciplinu.

Kakav je odnos EBRD-a prema BiH?
- EBRD je u BiH najviše investirao posljednje dvije godine. Oni su ostali pri opredjeljenju da prate i koridor Vc i projekte iz energetskog sektora, ali i komercijalne banke. Ali, i EBRD želi da vidi kako BiH ispunjava uslove iz MMF-ovog stand-by aranžmana.
Kakav je trenutno kreditni rejting BiH?
- U ovoj krizi smo uspjeli zadržati isti rejting, a ako uspijemo ispuniti uslove MMF-a, on bi mogao biti čak i bolji. U suprotnom, ko zna... Mi se ponekad gledamo u iskrivljenom ogledalu i mislimo da smo zdravi i sposobni. Međutim, loša politička situacija, kao i složena kompozicija BiH i brojna otvorena pitanja utiču na kreditni rejting, koji je kod nas još špekulativan.
Da li ćemo s kreditom MMF-a, ukoliko ga dobijemo, dugoročnije riješiti probleme ili ćemo ubrzo ponovo zakucati na njihova vrata?
- Aranžman je na tri godine i neće dam dati sve odjednom već u tranšama, po trećinu. A kasnije, ko zna. Pojavljuju se znaci oporavka, ali su oni pomiješani s upozorenjima da kriza nije prošla, da slijedi njena treća faza, kako kažu iz Svjetske banke.

Postajemo li s tim eventualnim zaduženjem prezadužena zemlja?
- Jeste to milijarda KM, ali kada pogledate Hrvatsku i njenih 30 milijardi eura duga ili Srbiju sa 15 milijardi, mi smo daleko od te kvalifikacije. Mi smo najmanje zaduženi od svih zemalja bivše SFRJ. Međutim, planirati razvoj iz sopstvene akumulacija nije realno i on bi tada tekao izuzetno sporo. Bez povoljnih kredita mi ne možemo naprijed. Naravno, nikada nije dobro uzimati kredit, ali ako morate i ako on ide u razvoj, to je uredu. Ako ide na plate i potrošnju, to nije dobro.
Razvojne banke u BiH su česta tema medija. Ne zbog dobrog poslovanja...
- Ideja razvojne banke je veoma dobra, jer te banke mogu biti korektivni faktor na tržištu i dobrodošle su. Ali, one moraju imati transparentne kriterije, jednak pristup svima i svoje kapacitete moraju staviti u funkciju razvoja. Sve ovo što se sada dešava je produkt toga što se nije radilo transparentno, što nije bilo jasnih kriterija na koji način se mogu dobiti krediti. Mi nemamo puno podataka o poslovanjima Razvojne banke FBiH jer ona prima sopstveni zakon.

Možete li nam reći kakve su Vaše prognoze unutar finansijskog i bankarskog sektora BiH?
- Prognoze je sada veoma teško davati, posebno kod nas. Ja sam po prirodi optimista, ali sada sam veoma zabrinut jer kod nas nikako da se stabilizuje politička situacija i nikako da se prepozna koncept kompozicije BiH. Zbog toga je prisutna stlana nervoza kod političkih faktora. Uz to, kao mala ekonomija smo izloženi eksternim šokovima i vrlo smo ranjivi. Poremećaj cijena nafte i hrane uzrokovao je prošle godine inflaciju od skoro 10 posto. Pa sada ova velika finanisijska kriza, koja nas je, po nekima, trebala mimoići. Ipak, ja se nadam da ćemo svi zajedno, i FBiH i RS i državni novo, smoći snage i prebroditi probleme.

Kakva je uloga medija?
- Mediji imaju društvenu odgovornost u svemu što nas je snašlo. Uprkos tome, plasira se puno poluinformacija i dezinformacija. Evo, sada u Beču, mi smo vodili pregovore sa šest komercijalnih banaka i samo smo iskoristili prisustvo Kostasa Kristoua, šefa misije MMF-a za BiH, da se konsultiramo i razmijenimo nove informacije. Nikakvih pregovora nije bilo iz prostog razloga što su oni okončani mjesec dana prije, a naslovi su bili: Propali pregovori, MMF nas odbio, Zašto je propao aranžman... A on uopšte nije propao, rečeno nam je da kad god ispunimo postavljene uslove da se javimo, naredna sjednica Boarda je početkom jula, ako ne stignemo, sljedeća je u septembru. A da li ćemo mi uspjeti udovoljiti zahtjevima, to je drugo pitanje.
Ipak, govori se o smanjenju iznosa?
- Ne. On je regulisan protokolom. Samo, nije isto danas dobiti 400 miliona KM i iduće godine.

Pomaci i u danima krize

Najveća dobit je što su sve banke uvele odjeljenja za upravljanje rizicima, pa je filozofija da se što više zaradi zamijenjena filozofijom da se što manje izgubi. Procjenjuju se i kreditni, valutni i operativni rizici. Također, ljudi se vraćaju tradicionalniom bankarstvu. Baloni i virtualni papiri su prošlost, polazi se od postulata da se može trošiti samo koliko se ima. Nije sve crno, pa tako neće biti propast i ako ne dobijemo kredit od MMF-a. Mi imamo resursa koji se mogu iskoristiti, samo ne smije sve ići u potrošnju.

Doktorat i Zlatni BAM

Kemal Kozarić je 11. februara ove godine doktorirao na temu Uticaj kreditnog rasta na ekonomski razvoj zemalja u tranziciji, a sredinom juna je od magazina Banke u BiH dobio nagradu Zlatni BAM  za doprinos očuvanju stabilnosti bankarskog sektora u prošloj i ovoj godini.

Cijeli tekst možete pročitati u magazinu START BiH ili pretplatom na elektronsko izdanje.

DOWNLOAD specijalni prilog o prostornom uređenju