Stotine budžetskih miliona KM za babu i stričeve

Službene novine u kojima se objavljuju odluke o dodjeli sredstava su pravi bestseler iz kog se može iščitati da svaka stranka ima svoju nevladinu organizaciju, kaže Aziza Skoko iz NO Iskre znanja

Piše: Rubina Čengić

Desetine, a možda i stotine miliona KM javnih sredstava, na svim nivoima vlasti, biva usmjereno u grantove (nepovratna sredstva) korisnicima koji uglavnom ne dostave izvještaj o utrošku tih sredstava i rezultatima njihovog korištenja.

- Puno je problema s tim grantovima. Kod tih davanja se mora znati da li je dati novac namjenski utrošen, ali mi nemamo dovoljno razvijene kontolne sisteme, a sami korisnici ne podnose izvještaje iako imaju zakonsku obavezu da ih dostave najkasnije deset dana po isteku budžetske godine. No, niti ih dostavljaju korisnici niti oni koji daju grantove to traže od njih – kaže Boško Čeko, glavni revizor za javnu potrošnju u Republici Srpskoj.
Isti su problemi i u FBiH.
- Mi iz godine u godinu ponavljamo da za raspodjelu tih sredstava nema kriterija koji su jasno definisani na osnovu programa koje utvrdi Vlada FBiH i da nema adekvatnog izvještavanja o namjenskom utrošku novca – kaže Munib Ovčina iz Ureda za reviziju institucija FBiH.

Milioni za igranke i pjevanke

Prema dostupnim podacima, iz budžeta Vlade RS i Vlade FBiH svake godine nekoliko stotina miliona KM bude usmjereno u razne grantove, poticaje i razvoj. Gotovo isto toliko novca za iste namjene odlazi i iz kantonalnih i općinskih budžeta koji inače, uz vlastite prihode, dobivaju grantove od entiteta.

Primjera radi, Vlada FBiH je za 2010. godinu predvidjela za povratnike 24 miliona KM, za poticaje za poljoprivredu 55 miliona KM, za turizam i okoliš 7,5 miliona KM, za obrt i malo poduzetništvo osam miliona KM, za razvoj industrije 10 miliona KM, za kinematografiju 2,4 miliona KM, za sport od značaja za FBiH 1,3 miliona KM, za političke partije pet miliona KM i tako dalje. Vlada RS je za 2010. godinu predvidjela blizu šest miliona KM za medije, 1,5 miliona za turizam, 351.000 KM za sportske organizacije, za unapređenje i razvoj omladinskih organizacija 950.000 KM, za udruženja od javnog interesa 750.000 KM, za sportske organizacije 1,45 miliona KM, 80 miliona KM za poljoprivredu, blizu 10 miliona KM za različite povrtaničke kategorije i tako dalje. Istovremeno, samo Kanton Sarajevo (sa budžetom od oko 800 miliona KM) na isti način podijeli više desetina miliona KM.
Ova sredstva budu podijeljena tako što vlade donesu odluku o podjeli novca, raspišu javni poziv za dodjelu sredstava na koji mogu aplicirati svi zainteresovani.

Nevladni sektor, koji nerijetko koristi ova sredstva i iz vlastitih interesa prati kako se ona dijele i troše, ukazuje na niz neprihvatljivih pojava.
- Ne samo da nema izvještaja o tome kakve rezultate su dali ti grantovi, nego su sasvim nejasni kriteriji za dodjelu tog novca i odluka uglavnom zavisi od dobre volje ministra ili vlade u cjelini. Vrlo je moguće da se to tako radi svjesno. Mi radimo na nekoliko slučajeva u kojima je jasno da se na taj način finansiraju političke partije ili predizborne kampanje, ali je još rano govoriti o konkretnim imenima – kaže Srđan Blagovčanin iz organizacije Transparency International. Procjenjuje da stotine miliona javnih sredstava budu podijeljene na ovaj način i upozorava da se time nanosi šteta nevladinim organizacijama koje ozbiljno rade.

- U jednom istraživanju iz 2007. godine sam uočio podatak da samo nevladine organizacije dobiju između 60 i 70 miliona KM, a tu su i pojedinci, mala preduzeća, zanatlije i razne druge organizacije. Kada pogledamo liste korisnika tog novca, ni ja lično, kom je to posao i koji bi trebao da zna šta radi veći broj nevladinih organizacija u BiH, uglavnom ne znam šta rade te koje dobivaju novac – kaže Blagovčanin. Smatra da dobar dio ovog novca odlazi za kupovanje socijalnog mira i stvaranje lažne slike o stanju u zemlji.
- Dobar dio novca odlazi za razne igranke, pjevanke, veselja, svjetska prvenstva ili lokalne sportske manifestacije kako bi se ostavio utisak opšteg veselja i renesanse – kaže Blagovčanin.

Za stadion u Ustiprači 150.000 KM

Aziza Skoko iz nevladine organizacije Iskre znanja (promovišu popularni pristup prirodnim naukama i, između ostalog, za djecu organizuju kurseve astronomije) kaže da su Službene novine u kojima se objavljuju odluke o dodjeli sredstava pravi bestseler iz kog se može iščitati da svaka stranka ima svoju nevladinu organizaciju.

- Ako je neko dobio 3, 4 ili 5.000 KM - to je sigurno legalno, ali najveći broj grantova je 50 ili 100 hiljada KM. Samo neki od primjera su da stadion u Ustiprači dobije 150.000 KM ili poseban projekat za razvoj sporta u Vogošći 100.000 KM iz budžeta FBiH. Imate i primjer da Ministarstvo sporta i kulture u Vladi FBiH daje 50.000 KM organizaciji za zaštitu rijetkih vrsta životinja, a 20.000 KM PEN centru – priča Skoko.
Ukazuje i na primjer Vlade Kantona Sarajevo koja svake godine daje oko 300.000 KM za privatni Školski centar Gazzaz ( jetimski centar) koji je osnovan kao nevladina organizacija.

– To je mnogo novca za školu koju nije osnovala vlada – cijeni Skoko.
Da je ova teza osnovana potvrđuje izjava jednog službenika Ministarstva za okoliš i turizam u Vladi FBiH.
- Milioni maraka koji se daju po osnovu javnih transfera idu po babi i stričevima. Naravno, postoji komisija za odabir korisnika, ali novac većinom ide u Hercegovinu, odakle je ministar i gdje je većina stanovništva iz njegovog nacionalnog korpusa. Po jednom javnom transferu podijeli se po pet miliona maraka, a transferi su odvojeni, posebno za turizam i posebno za okoliš – tvrdi naš sagovornik koji insistira na svojoj anonimnosti zbog straha od osvete.

Nevladina organizacija Natura BH iz Sarajeva, naprimjer, nedavno je dobila pismo iz ovog ministarstva sa zahtjevom da opravda sredstva dobivena za izdavanje ekološko-turističke publikacije u 2008. godini. Problem je jedino što ta sredstva nisu dodijeljena ovom NGO-u već hercegovačkom Udruženju građana Natura iz Ljubuškog.
U prilog ovim tvrdnjama ide i poznata priča o sarajevskoj nevladinoj organizaciji Art forum koja je od Ministarstva sporta i kulture dobila 500.000 KM za zaštitu starih zanata, što je zanatlije bacilo u očaj.
- To su praktično naše pare, a mi nismo ni znali za projekat, akamoli kakve koristi od toga vidjeli. Oni su navodno neke promotivne filmove snimili, ali to niko nije vidio – priča jedan sarajevski zanatlija i moli da mu ne pominjemo ime jer ne želi da se zamjera nikom.

Izvještaji ministarska (ne)briga

Iz fondacije Centar za zastupanje građanskih interesa (CPI) najavljuju da će uskoro napraviti analizu dodjele grantova.
- Za sada sa sigurnošću možemo reči samo da onaj ko dodjeljuje grantove definiše i kriterije za dodjelu, što je očit sukob interesa – kaže Zoran Ivančić, potpredsjednik UO ove fondacije.
Revizori iz RS upozoravaju da isti korisnici dobivaju poticaje od više ministarstava, a Ured za reviziju institucija u FBiH već godinama upozorava da se ne primjenjuju adekvatni kriteriji i ne uspostavlja adekvatan nadzor nad trošenjem novca, ali i ne obavještava Ministarsvo finansija.
Svi se slažu u ocjeni da bi javnosti morali biti dostupni izvještaji o tome kakvi rezultati su postignuti davanjem javnog novca, no te izvještaje često ne dobivaju ni sama ministarstva koja su dala novac.

Premijer FBiH Mustafa Mujezinović pojašnjava da Vlada FBiH u cjelini nema informacije o utrošku grant-sredstava.
- To je pitanje za ministre jer oni dodjeljuju ta sredstva i oni bi trebali znati šta je tim novcem postignuto – kaže Mujezinović.
U Ministarsvu finansija kažu da oni kao odgovorni za sprovedbu budžeta ne dobivaju posebne izvještaje, nego da ih Vlada usvaja. Iz Ministarstva za sport i kulturu pojašnjavaju da često dobiju nepotpun izvještaj nakon čega intervenišu i traže dopunu. Nezvanično saznajemo da malo ko kontroliše navode iz izvještaja.

Ipak, nemaju svi isti odnos prema grant linijama, pa ministar poljoprivrede u Vladi FBiH Damir Ljubić tvrdi da iz grant linije ministarstva na čijem je on čelu niko ne dobije novac unaprijed.
- Mi našom grant-linijom provociramo investicije samih poljoprivrednika, pa novac dobivaju oni koji su sami nešto investirali i to u visini 25 posto njihove investicije, ali tek kada naše komisije pregledaju šta je urađeno na terenu. Do sada je očito da su ovi grantovi dali dobre rezultate jer su značajno povećane poljoprivredne površine, a vidljiva su i druga poboljšanja – tvrdi Ljubić.

Zastupnik u Parlamentu FBiH Omer Vatrić pak ukazuje na razliku između sredstava za poticaj ili razvoj i grantova.
- Mnogo novca odlazi kroz razne grantove, premijer i dopremijeri i čelnici FBiH imaju svoje vlastite linije za dodjelu novca i niko nema povratnu informaciju o njihovom učinku jer nikada nije napravljena revizija učinka, ali je nešto drugačije sa poticajima za razvoj jer se tu može vidjeti da se nešto radi – smatra Vatrić.

Parlamentarci pojma nemaju

Zastupnici u našim parlamentima generalno nemaju informacija u utrošku grant-sredstava.
- Mi dobivano izvještaj o izvršenju budžeta, ali tu nema detaljnih informacija o tome ko je dobio novac iz tih linija i kako ga je utrošio – tvrdi zastupnik u Narodnoj skupštini RS Muharem Murselović. Napominje da iz dostupnih informacija među korisnicima grant-sredstava prepoznaju nevladine organizacije koje se mogu smatrati vladinim organizacijama jer podržavaju vladu.

- Korisnici su mediji, logoraši, boračka udruženja i drugi koji u svom radu podržavaju Vladu RS. Daju oni neka sredstva i Merhametu ili Karitasu, pa i logorašima-povratnicima u RS, Bošnjacima i Hrvatima, ali ako oni dobiju 15.000 KM, što svakako nije malo novca, onda su logoraši RS dobili 150.000 – kaže Murselović.

Iz Parlamenta FBiH pak upozoravaju da Vlada nema strategiju razvoja, što čini spornim svaku podjelu grantova ili poticaja.
- I površna analiza bi pokazala da recimo u Sarajevo odlaze sredstva i za razvoj poljoprivrede i za razvoj turizma, ali u isto vrijeme i kreditna sredstva iz Razvojne banke. Mi parlamentarci hoćemo da vjerujemo da Vlada dodjele tog novca provodi u najboljoj namjeri, ali mora postojati strategija razvoja koja će jasno utvrditi gdje se razvija poljoprovreda, gdje rudarstvo, gdje turizam – upozorava zastupnica Slavica Josipović i napominje da se kod raspodjele nepovrtanih sredstva iz javnih fondova mora voditi računa i o koordinaciji kredita i donacija.

Cijeli tekst možete pročitati u magazinu START BiH ili pretplatom na elektronsko izdanje.