Ključ rješenja problema BiH je u Beogradu

Najteže mi je što nismo uspjeli preorijentirati naše gospodarstvo, što nismo uspjeli od uvozne zemlje postati zemlja koja proizvodi i koja izvozi. I žao mi je što neću dočekati ulazak Hrvatske u Europsku uniju kao predsjednik Republike

Iako su bili uključeni i SAD i EU, u BiH je propao još jedan krug pregovora o reformama. Kako Vi vidite tu situaciju?

- Najveći problem je što premijer Republike Srpske kaže da za njega Bosna i Hercegovina nije konstanta, nego da konstantom smatra Republiku Srpsku. Isto tako on kaže kako Sarajevo ne smatra svojim glavnim gradom i ne pristaje na nikakve dogovore. Čak se traži i podjela imovine BiH.

Slažete li se s tezama da na stanje u BiH ili, tačnije, na stavove iz RS-a utiču Srbija i Rusija?

- Rusija nema tako velikog utjecaja osim u gospodarskim pitanjima. Ali smatram da je ključ rješenja, uz dogovor tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, u službenom Beogradu.

Šta bi u BiH trebalo biti prioritet međunarodne zajednice? Odnosno šta je, po Vama, najveći problem u BiH?

- Prioritet je opstanak cjelovite Bosne i Hercegovine. To je važno ne samo zbog same BiH već i zbog čitave naše regije, ali i čitave Europe. Isto tako je važno da BiH postane funkcionirajuća država. Daytonski sporazum je zaustavio rat, ali nije stvorio državu čiji mehanizmi funkcioniraju kao u svakoj pravno uređenoj državi. A što se tiče međunarodne zajednice, ona je dužna preko svojih predstavnika zaustaviti svakoga tko vodi politiku koja razbija BiH.

Kako razumijete to što se političari u BiH ne mogu dogovoriti ni oko čega?

- Smatram da je ključ rješenja u postizanju novog dogovora. Daytonski sporazum je zaustavio rat, ali nije osigurao mehanizme za funkcioniranje BiH. To se donekle može razumjeti s obzirom na vrijeme kad je donesen. Daytonski sporazum je trebao ugoditi svim stranama u BiH pa je zbog toga ispao defektan jer nije omogućio uspostavljanje uređene i pravne države.

U Hrvatskoj se priprema više izmjena Ustava, a neke od njih se odnose na biračka prava građana BiH koji imaju putovnicu, odnosno dvojno državljanstvo. Kako Vi vidite te izmjene i kakva bi prava trebali imati Hrvati nastanjeni u drugim državama?

- Nije problem u dvostrukom državljanstvu, nego je problem u tome što se dvostruko državljanstvo tumači kao da pojedinci imaju pravo glasanja u dvije države i to treba riješiti. Ja smatram da se biračko pravo može imati samo u onoj državi u kojoj netko ima prebivalište. Dakle, prebivalište daje biračko pravo, a ne državljanstvo.

Mnogo je buke i oko donacija ili pomoći koja iz proračuna Hrvatske dolazi u BiH. Treba li Hrvatska nastaviti sa donacijama (finansijskom pomoći) ili ne?

- Da, Hrvatska treba pomagati BiH i to prvenstveno financiranjem dobrih projekata u BiH, a Hrvatima u BiH treba pomoći u financiranju kulturnih institucija, ali i dobrih gospodarskih projekata koji stvaraju nove vrijednosti. Važno je da postoji kontrola nad sredstvima koja se izdvajaju iz hrvatskog budžeta i da ona budu utrošena na ono što je planirano i za stvarnu pomoć Hrvatima u BiH.

Kako komentarišete slučaj Nike Lozančića koji u Hrvatskoj prima penziju a u BiH platu?

- Nedopustivo je da bilo tko dobiva i plaću i mirovinu. Ili imaš plaću ili mirovinu.

Zašto sastanci čelnika BiH i Hrvatske nisu češći?

- Nije točno da se čelnici dviju država ne sastaju. Ja sam imao niz susreta i u Hrvatskoj i u BiH sa čelnicima BiH s kojima imam vrlo dobre odnose.

Šta je, po Vama, najveći problem između BiH i Hrvatske?

- Svi problemi između BiH i Hrvatske su rješivi, samo treba dobra politička volja da se ona riješe.

Kako riješiti pitanja granice u Neumu i gradnje pelješkog mosta?

- Granična pitanja se trebaju rješavati na temelju međunarodnog prava i međunarodnih konvencija. Ako se zalažemo za pravnu državu unutar država, onda se moramo zalagati i za primjenu međunarodnog prava između država. Međunarodno pravo i konvencije omogućavaju sasvim precizno određivanje granica i na kopnu i na moru. Dat ću Vam jedan primjer. Mi sa Crnom Gorom također imamo otvoreno granično pitanje na Prevlaci. Dogovorili smo privremeno rješenje koje izvrsno funkcionira i nema nijednog incidenta. A kad se dogovorimo - predat ćemo taj predmet Međunarodnom sudu pravde i poštovati odluku suda koja će biti utemeljena na međunarodnom pravu i međunarodnim konvencijama.

Trebaju li Hrvati iz BiH više gledati prema Sarajevu ili prema Zagrebu i ima li smisla govoriti o tome da oni imaju dvije domovine, pogotovo ako samo u jednoj plaćaju poreze?

- Mi iz Hrvatske smo već davno poslali poruku Hrvatima u BiH: Vaša domovina je Bosna i Hercegovina, vaš glavni grad je Sarajevo i svoju politiku morate kreirati u Sarajevu.

Kako komentarišete politiku stranaka iz BiH koje se predstavljaju kao hrvatske stranke i da li bi HDZ-ovi trebali da se ujedine?
- Kao što znate, kad sam postao predsjednik istupio sam iz stranke i ne miješam se u politiku bilo koje stranke.

Zašto još nije definisan status BiH u luci Ploče iako stanovnici Hrvatske imaju nesmetan prolaz kroz Neum?

- To pitanje se mora ponovo staviti pred jednu i drugu stranu i uz dobru volju sva se pitanja mogu riješiti.

Veliki broj afera potresa Hrvatsku: Podravka, korupcija na fakultetima... Šta to zapravo znači - je li to zbog približavanja EU ili zbog nove premijerke ili...?

- To pokazuje da provodimo reforme nužne da Hrvatska postigne europske standarde. U toku su reforme pravosuđa i javne uprave, a traje i borba protiv korupcije koja je, kao što su pokazale zadnje afere, najraširenija u javnim poduzećima i u javnim nabavama, što sam već odavno javno govorio.
-
Kako uopšte vidite ponašanje izvršne vlasti u Hrvatskoj?

- Hrvatska mora mijenjati svoj gospodarski model. Dosadašnji gospodarski model koji je bio baziran na potrošnji, na uvozu i, iznad svega, na kreditima, došao je do kraja i Hrvatska se mora okrenuti proizvodnji – za domaće tržište i za izvoz. Hrvatska treba od pretežno uvozne zemlje postati zemlja koja proizvodi i zemlja koja izvozi.

Kako komentarišete najave povratka Sanadera u politiku?

- Ne može se isključiti povratak Sanadera na hrvatsku političku scenu, ali mislim da to neće biti uskoro.

Da li Hrvatska ide u radikalni nacionalizam?

- Ne, danas na hrvatskoj političkoj sceni ne postoji nijedna relevantna snaga u čijem programu je radikalni nacionalizam. Naša dva strateška cilja, pristup NATO-savezu koji je već ostvaren i pristup Europskoj uniji opće su prihvaćena u Hrvatskoj.

Kako riješiti pitanja povratka Srba u Hrvatsku i da li još uvijek ima smisla govoriti o tome?

- Svakako da ima i mi pozivamo sve naše građane da se vrate u Hrvatsku. Prema podacima iz srpnja ove godine, 132.000 izbjeglica srpske nacionalnosti vratilo se u Hrvatsku, a Hrvatska je iz svog proračuna uložila 38 milijardi kuna u programe povratka prognanika i izbjeglica. Kako bi olakšali povratak, u lipnju 2008. godine donesen je i Akcijski plan za ubrzanu provedbu stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskih prava onih koji se žele vratiti u RH. Na taj način, osiguravamo povratak i onih koji su imali stanarsko pravo. Do kraja ove godine, Hrvatska će osigurati stanove i kuće za oko 8.400 obitelji bivših nositelja stanarskog prava. Do sada je obnovljeno više od 145.000 kuća i stanova u vrijednosti od 16 milijardi kuna. Problem je, međutim, što je tek malo više od polovice povratnika ostalo živjeti u Hrvatskoj. Sigurno da nije dovoljno obnoviti kuće već treba osigurati i ekonomske uvjete i zapošljavanje povratnika. Neki dan sam obišao srpske povratnike u općini Vojnić i Krnjak i mogu vam reći da sam vidio i povratnike koji su se vratili u svoje domove pa čak i pokrenuli proizvodnju.

Navodno je dogovoreno da ostale zemlje bivše Jugoslavije neće jedna drugoj praviti probleme kakve Slovenija pravi Hrvatskoj. Da li je to tačno?

- Kao predsjednik Hrvatske u nekoliko navrata sam javno rekao da Hrvatska neće dopustiti da od bilateralnih problema poput otvorenih graničnih pitanja stvorimo prepreke zemljama u našoj regiji na njihovom putu u Europsku uniju. Puno puta sam naglašavao kako je u interesu Hrvatske da cijela jugoistočna Europa što prije uđe u EU jer je to najbrži i najučinkovitiji način da stabiliziramo našu regiju.

Zašto ste baš sad pred kraj mandata otvorili sukob s Crkvom zbog križeva u školama i drugim javnim mjestima?

- Samo sam tražio da se poštuje hrvatski Ustav i hrvatski zakoni. Prema Ustavu, Hrvatska je sekularna država u kojoj je crkva odvojena od države, a isto tako postoji Zakon o grbu i zastavi koji regulira koji državni simboli trebaju stajati na zidovima državnih institucija. I to je sve. Kao predsjednik države, moja je dužnost poštivanje hrvatskog Ustava i zakona.

Kakvi su Vam planovi za budućnost? Šta će biti Vaši prioriteti?

- Bit ću doživotni bivši predsjednik Hrvatske. A kao bivši predsjednik demokratske države automatski ću biti uključen u Madridski klub koji okuplja bivše predsjednike i premijere. Ali uvijek ću biti spreman dati svoj doprinos hrvatskim državnim i nacionalnim interesima ako će trebati i ako me pozovu.

Šta Vam je bilo najteže tokom ovih godina u kojima ste bili predsjednik Hrvatske? U čemu ste posebno uživali?

- Najteže mi je što nismo uspjeli preorijentirati naše gospodarstvo, što nismo uspjeli od uvozne zemlje postati zemlja koja proizvodi i koja izvozi. I žao mi je što neću dočekati ulazak Hrvatske u Europsku uniju kao predsjednik Republike.

Bilo je i mnogo napada na Vas... Je li to sastavni dio posla predsjednika države ili nešto drugo?

- Svakako da je. Normalno je da vas neki ljudi podržavaju, a da neki imaju dijametralno suprotni stav. Kad bi se oni koji me svakodnevno napadaju našli na mojoj strani, zamislio bih se.

Je li vrijeme da govorite o tome kog kandidata za predsjednika Hrvatska ćete podržati?

- Izjasnit ću se u drugom krugu.

Cijeli tekst možete pročitati u magazinu START BiH ili pretplatom na elektronsko izdanje.