Promet naftom u BiH
Velika para i mnogo krokodila
U Udruženju naftaša BiH koje okuplja uvoznike, malotrgovce i prevoznike naftnih derivata, ali i one koji skladište derivate nafte, pojašnjavaju da za svaki litar goriva plaćaju 17 posto za PDV i akcize koje sa različite vrste goriva iznose od 0,30 do 0,40 KM po litru, te 10 feninga posebne akcize za autoput
U BiH je, prema statistikama Uprave za indirektno oporezivanje u BiH, prošle godine uvezeno 1,25 miliona tona derivata i 86 hiljada tona sirove nafte. Samo u augustu ove godine je uvezeno oko 71 hiljada tona derivata, ali i 83 hiljade tona sirove nafte koju je uvezla Rafinerija iz Broda. Istovremeno, samo u FBiH prometnici naftom duguju oko 13 miliona KM po osnovu poreza na dobit.
Prosječna nabavna cijena bezolovnog benzina, dizela i običnog benzina je između 0,85 do 0,95 KM po litru, a porez na dobit naftaša za prvih devet mjeseci ove godine je oko 1,7 miliona KM.
U BiH inače djeluje jedan uvoznik sirove nafte, 112 uvoznika derivata, trgovinom na veliko se bavi 200, a na malo 418 preduzeća i gorivo se prodaje na 970 pumpi.
Pumpama 0,30 do 0,64 KM po litru
U Udruženju naftaša BiH koje okuplja uvoznike, malotrgovce i prevoznike naftnih derivata, ali i one koji skladište derivate nafte, pojašnjavaju da za svaki litar goriva plaćaju 17 posto za PDV i akcize koje sa različite vrste goriva iznose od 0,30 do 0,40 KM po litru, te 10 feninga posebne akcize za autoput.
- Vrlo je teško nabrojati sve takse poput onih na šume ili turističke zajednice koje se plaćaju po kantonalnim propisima i druge poreze, doprinose, takse za zaštitu okoliša i slično – kaže Amela Kečo, sekretar ovog udruženja. Napominje, u krajnju cijenu ulazi i cijena kontrole goriva.
Podsjećanja radi, maloprodajna cijena goriva na pumpi je između 1,85 do 2,10 KM osim derivata iz Rafinerije Brod koje je nešto jeftinije zbog nezadovoljavanja svih standarda kvaliteta. Prometnici naftom ne žele govoriti o zaradi po litru iako je ministar trgovine u Vladi FBiH Desnica Radivojević nedavno ocijenio da je zarada na pumpi 30 feniga po litru, a pojavile su se i procjene da je zarada po litru 64 feninga. Za razliku od trgovaca u BiH, na internet strani njemačke naftne kompanije ARAL stoji da je njihova zarada početkom 2007. godine iznosila 20 feninga po jednom litru benzina.
Nedžad Polić iz tešanjske Hifa oil tvrdi da je zarada mnogo manja od tih 30 feninga.
- Ma kakvih 30 feninga! Pa organi vlasti znaju kolika je ta zarada – kaže Polić, ali odbija da kaže koliku zaradu postiže preduzeće za koje on radi.
Zastupnik u Parlamentu FBiH i bivši direktor sarajevskog Energopetrola Kerim Lučarević već nekoliko godina upozorava da država BiH na ilegalnoj trgovini naftom gubi najmanje milijardu KM.
- Duž granice BiH imamo 420 ilegalnih graničnih prelaza, a samo 16 legalnih, odnosno kontrolisanih. U većini evropskih zemalja nafta i derivati ulaze isključivo na ograničenom broju prelaza gdje je kontrola kompletna i veoma rigorozna jer je visokotarifna roba, u koju ubrajamo i gorivo, u svim zemljama kičma države – kaže Lučarević.
Holdina uvozi najviše
No, sami distributeri se ne slažu sa ocjenama o ilegalnom uvozu nafte.
- Ako i ima ilegalnog uvoza to su beznačajne količine jer bi svako povećanje količine derivata na tržištu stvorilo probleme i mi bi to prepoznali – kaže Polić. Tvrdi da je naftno tržište u BiH bilo neuređeno do prije osam ili devet godina, ali da je sa uvođenjem PDV-a postalo jedno do uređenijih tržišta.
Zastupnica u Parlamentu BIH i bivša ministrica vanjske trgovine Azra Hadžiahmetović smatra da je problem i to što BiH nema transparentno i konkurentno tržište naftom.
- Ponuda je determinirana naftom iz jedine domaće rafinerije u Brodu, a uvozi je samo iz susjednih zemalja, posebno Hrvatske. Mi nemamo alternativne pravce snabdijevanja, kao ni za gas – kaže Ahmetovićeva.
Prema dostupnim statistikama, najveći uvoznici nafte i derivata u BiH u prvih šest mjeseci ove godine su Holdina d.o.o. iz Sarajeva na koju otpada oko 26 posto ukupnog uvoza, Hifa oil d.o.o. iz Tešnja uvozi oko 17 posto, Energopetrol oko 13 posto, Petrol BH Oil Company Sarajevo i Antunović d.o.o. Sarajevo po oko 12 posto. Derivati su uvezeni uglavnom iz Hrvatske, Italije i Mađarske, dok distributeri iz RS-a uvoze uglavnom iz Srbije, a sirovu naftu iz Rusije.
Vraćaju li se satovi?
Nezvanično saznajemo da u Konkurencijskom vijeću BiH sumnjaju da na tržištu nafte postoje elementi suzbijanja konkurencije i da je to predmet istrage Vijeća, ali potvrdu ovih informacija nismo mogli dobiti.
- Teško je utvrditi nepravilnosti na tržištu nafte ili eventualna dogovaranja cijena, to ni FBI u SAD-u ne uspijeva – kaže naš sagovornik.
Lučarević smatra da je preveliki broj pumpi i navodi primjer Mađarske u kojoj živi 12 miliona stanovnika i radi 512 pumpi.
- Kod nas na tri miliona stanovnika imate 982 pumpe – kaže Lučarević. On vjeruje da se na pumpama krade novac.
- Vraćaju satove, potkupljuju inspektore... Prateći instrumentarij nije u skladu sa događanjima na terenu, a postoji niz nezakonitih radnji koje su naftaši razradili – kaže Lučarević. Svoje tvrdnje ilustruje podatkom da je Energopetrol, dok je on bio direktor, plaćao dva puta više poreza nego prije i poslije njaga.
- Prije i poslije mene porez plaćen sa 52 miliona KM, a kada sam ja bio direktor porez je bio 98 miliona KM. Ali, ja sam tada uveo najstrožu kontrolu pumpi i kvaliteta goriva i spriječio zloupotrebe – kaže Lučarević.
I Polić smatra da u BiH djeluje preveliki broj pumpi.
- U BiH je dva ili tri puta više pumpi po broju stanovnika nego u drugim zemljama, ali to će sve tržište urediti s vremenom – kaže Polić.
U Udruženju naftaša pak vjeruju da kontrolni organi u BiH imaju pravi uvid u uvoz i da tu nema ilegalnog posla.
- Obzirom da je uvoz naftnih derivata pod stalnom kontrolom nadležnih državnih organa, teško je i teoretski prihvatiti mogućnost da postoji nelegalni uvoz. Broj kompanija koje se bave uvozom je relativno mali i kontrolni organi, posebno zbog vrlo razvijenog kontrolnog mehanizma, imaju pravi uvid u sve uvezene količine naftnih derivata – kaže Kečo. Napominje da nemaju ni saznanja o eventualnom prekucavanju brojčanika na pumpnim stanicama.
- Obzirom na vrlo rigoroznu kontrolu nadležnih inspekcijskih tijela, kao i tehnički aspekt rada uređaja na pumpama, takva radnja nije moguća čak ni teoretski – tvrdi Kečo.
Uprava za inspekcijske poslove FBiH kontroliše kvalitet goriva, radne odnose, trgovačke knjige, zaštitu okoliša, građevinu, te korištenje plina. Cisterne sa derivatima se na granici vagaju, a inspektor, ukoliko postoji sumnja na nepravilnosti, može tražiti dodatne kontrole.
Poreznih dužnika nema, sumnji ima
Među bh. naftašima nema dužnika po osnovu plaćanja PDV-a, ali iz PU FBiH kažu da su po uvođenju PDV-a podnijeli 18 prijava na osnovu sumnje na utaju poreza i slična krivična djela za takozvane fiktivne firme.
- Do sada nismo dobili informaciju da li se neki predmet nalazi u fazi optuženja ili se odustalo od podizanja optužnice zbog nedostatka dokaza – kažu iz PU FBiH i pojašnjavaju da je postupak naplate poreza odvojen od krivičnog postupka jer je osnovna svrha krivičnog postupka utvrditi odgovornost za činjenje odnosno nečinjenje krivičnog djela.
Pojedinačna dobit 23.200 KM
PU FBiH je za devet mjeseci ove godine utvrdila da su ukupne obaveze naftaša po osnovu poreza na dobit 1,67 miliona KM i do sada je naplaćeno 855.000 KM (814.000 KM se vodi kao dug), ali su u inspekcijskim nadzorima utvrđene dodatne obaveze iz ranijeg perioda u ukupnom iznosu od 35,9 miliona KM, od čega je 23 miliona KM naplaćeno.
- Za 12,9 miliona KM u toku su upravni postupci i postupak prinudne naplate. Po konačnim rješenjima drugostepenog organa vodimo sedam postupak prinudne naplate, a samo u tri slučaja pokrenut je upravni spor. Najveći pojedinačni dug iz prethodnog perioda iznosi 9,8 miliona KM i odnosi se na dugovanja po osnovu poreza na promet naftom i naftnim derivatima i upravni postupak je u toku – kaže direktor PU FBiH Midhat Arifović. Zbog poreske tajne iz Zakona o poreskoj upravi FBiH, u ovoj instituciji ne daju ime dužnika.
U PU FBiH tvrde da ne raspolažu podacima o broju prometnika naftom (uvoznika, trgovaca i distributera) i naftnim derivatima na području FBiH, ali znaju da je prosječna pojedinačna dobit (ukupan prijavljena dobit podijeljena sa brojem poreskih obveznika iz ove djelatnosit) 23.200 KM.
Kvalitet zadovoljavajući
Kontola kvalitete naftnih derivata se, po osnovu Odluke o kvalitetu tečnih naftnih derivata, provodi dva puta godišnje (ljetni i zimski monitoring) na po 1.800 uzoraka od kojih 30 posto mora biti uzeto direktno na granici, pri unosu robe u BiH, pojašnjava Miro Mehmedbašić, glavni inspektor za tečna goriva u FBiH.
- Broj uzoraka za svakog uvoznika određuje Ministarsvo energetike u Vladi FBiH i to na osnovu prometa. Analiza jednog uzorka košta 250 KM i provjerava se 13 parametara. Krajem septembra je završen ovogodišnji ljetni monitoring i na 1.800 uzoraka otkriveno je pet ili šest loših, što govori da je kvalitet goriva koje se prodaje u BiH zadovoljavajući – kaže Mehmedbašić. Kontrole za FBiH vrše Inspekt RGH iz Sarajeva i Nafkon iz Mostara a propusti u kvalitetu se najčešće javljaju kod dizela kod kog tačka paljenja ponekad padne ispod 55 stepeni, što se najčešće javlja zbog nedovoljno očišćenih tankova na pumpama ili cisterni u kojima je ranije bio benzin jer benzin obara tu temperaturu tačke paljenja.
Napominje da se mimo ovih redovnih monitoringa kao potvrda kvaliteta uvezenog goriva uvažava certifikat izdat od izvornog prodavca goriva.
- Možda su nedovoljne i ove dvije sistemske kontrole godišnje, ali odluka je takva kakva je i o njoj se sada diskutuje, traže se njene izmjene i njih će vjerovatno i biti, ali dok je ovakva mi je moramo poštovati – kaže Mehmedbašić.
Naftaši misle da se inspekcije ne bi smjele oslanjati isključivo na certifikat prvog prodavača.
- Kvalitet goriva može biti problem jer ima različitih izvora snabdijevanja. Kvalitet direktno iz rafinerije se može provjeriti, ali ima i onih koji imaju nestalne i neprovjerene izvore snabdijevanja. Certifikat prvog prodavca nafte inspekciji ne bi smio biti dovoljan i oni bi to morali dodatno provjeravati. Hifa oil ima godišnji ugovor sa kućom Inspekt RGH i mi kvalitet goriva provjeravamo zbog nas samih – kaže Polić.
Zbog uvažavanja certifikata zemlje prvog snabdjevača, bez dodatnih provjera u BiH, Lučarević smatra da BiH ne poštuje svoje kontrolne organe.
- Svaka zemlja vodi računa o kvalitetu goriva i ima domaće kontrolne kuće, a samo kod nas može svačiji certifikat, i iz Crne Gore, i iz Srbije... To je poražavajuće. Hrvatska prihvata nalaz o kvalitetu samo domaće kontrolne kuće, a mi pored domaćeg Inspekt RGH uvažamo i tuđe kontrole – kaže Lučarević.
Putarine najniže u Evropi
U BiH je prošle godine, po osnovu posebne takse ili putarine koja iznosi 0,15 KM po litru derivata, naplaćeno 191 milion KM, a u devet mjeseci ove godine 171 milion KM, od čega je 137 miliona KM prihod od indirektnih poreza, a 34 miliona KM putarina za izgradnju autoputeva koja je uspostavljena novim Zakonom o akcizama u BiH, kažu u UIO BiH. Ovih 34 miliona su zamrznuti na računu BiH jer entitetske vlasti ne mogu da se dogovore o načinu podjele novca.
Putarina od 15 feninga po litru prodatog goriva je među najnižim u Evropi i mnogi uključeni u proces održavanja cesta smatraju da je to smiješna cifra i da nije dovoljna ni za kvalitetno održavanje puteva, a pogotovo ne za gradnju. Ilustracije radi, BiH sada za održavanje i gradnju cesta troši za jednu trećinu novca manje nego prije rata. Preračunato u današnju valutu, BiH je 1991. godine za puteve imala na raspolaganju oko 330 miliona KM.
Za razliku od putarine na promet gorivom koja pripada državi, putarina plaćena pri registraciji vozila pripada entietima. U RS-u ukupan novac od ove putarine pripada Javnom preduzeću Putevi RS, a u FBiH se dijeli tako da Direkcija za ceste FBiH dobije 40 posto, kantoni 35 posto i opštine 25 posto.
U Republici Hrvatskoj se, pak, od litra goriva 32 feninga izdvaja za ceste i to se u jednakom iznosu dijeli između preduzeća Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste. Ukoliko bi BiH primjenila ovaj model, za ceste bi godišnje mogla prikupiti znatno više.
Uvoz 2008:
DERIVAT UVEZENA KOLIČINA
bmb 323.601.778
mb 68.818.547
dizel 856.756.767
UKUPNO 1.249.177.092
sirova nafta 86.064.875
Uvoz avgust 2009.
DERIVAT UVEZENA KOLIČINA
bmb 22.802.597
mb 1.613.746
dizel 46.464.971
UKUPNO 70.881.314
sirova nafta 83.475.557
Prosječna nabavna cijena derivate
DERIVAT Prosječna cijena za 8 mjeseci 2009.god KM/kg
sirova nafta 0,55
bmb 0,91-0,95
mb 0,92
dizel 0,85-0,94
Cijeli tekst možete pročitati u magazinu START BiH ili pretplatom na elektronsko izdanje.
