Arhitekti i gradovi: Diana Stupar i Banja Luka

Kastel će, naravno, biti spašen

Diana Stupar, rođena Banjalučanka, doktorirala je na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu 2008. godine. Trenutno radi kao asistentica na Arhitektonskom fakultetu u Banjoj Luci, a iza sebe ima niz značajnih projekata

Piše: Berina Pekmezović

KASTEL: Naravno da će Kastel biti spašen. Prvi koraci za spasenje su već urađeni. Odabran je najbolji rad na konkursu, još samo da se izvede, a za šta je neophodno mnogo budžetskih novaca. Vjerujem u to da Kastel ne može spasiti gradska uprava ili određeni pojedinci. On mora da oživi u svijesti građana Banje Luke. Građani treba da se za njega izbore, da ga zahtijevaju. Mislim da tu leži glavni problem. U određenom smislu stvar napreduje. Kastel ljeti postaje vrlo živahno stjecište kulture (festivali, koncerti, ljudi). Ali, to je sve. Građani nemaju naviku da prošetaju Kastelom i istraže ga. Nadam se  da će određena količina mermera koja će eventualno biti ugrađena, doprinijeti tome da se Kastel počne doživljavati kao sastavni dio grada i da se prije svega integriše u svijest građana.

FERHADIJA: Ferhadija je oduvijek bila dio Banje Luke. Proteklih godina su se desila strašna skrnavljenja. Nadam se da će da oživi. Ali, kao u slučaju Kastela, mislim da je mnogo teže postići to da zgrada zaživi u svijesti građana nego da se praktično sagradi.

CRKVA SVETE TROJICE: Mislim da je sjajno urađena. I način na koji se gradila, vrlo specifično, kao da je rasla iz zemlje. I kao što se nadam da će se desiti  slučaju Ferhadije, ona je poslije mnogo godina oživjela. Ali stvarno je oživjela. I naravno da su istorijsko-politički faktori uticali na to da ona oživi baš sad, a ne u prošlom sistemu.

GRAD ZELENILA: Banja Luka je grad aleja i drvoreda. Naravno da će tako i ostati. Zašto ne bi ostala? To što je sagrađeno par zgrada ili što su proširene neke ulice, pa je zasađeno novo drveće (stari drvoredi su uglavnom oboljeli i onako propadaju), znači da će za 20 godina na istom mjestu opet bili veliki drvoredi.

OBALE VRBASA: Teško pitanje. Situacija je, da kažemo, katastrofalna. Nismo u situaciji da krivimo nikoga. Uređenje obala Vrbasa je ogroman posao koji zahtijeva jako mnogo novaca i vremena. Koliko znam, u okviru zakonske regulative je urađeno nešto, postojao je konkurs za uređenje, ali dalje stvarno ne znam šta je urađeno.

MOSTOVI: Mostova nikad nije dovoljno.

UGOSTITELJSKI OBJEKTI (MALA STANICA) : Ovdje se uvijek dobro jelo i pilo. Restorani i kafići su uvijek puni, pa čak i u podne, u radno vrijema. Kao da ste negdje na moru. Uvijek sam se pitala ko uopšte u ovom gradu radi i kada. Ali je u svakom slučaju simpatično. Kada ste već pomenuli Malu stanicu, fascinira me taj kontrast zgrada Vlade - Mala željeznička stanica u kojoj je stajao ćiro. Tragovi istorije sučeljavaju se u svojoj mikro i makro pojavnosti, kontrastno isprepleteni na jednom mjestu. I sve funkcioniše. Zanimljivo.

ZGRADA VLADE: Ja čitavu priču oko zgrade Vlade, sa profesionalnog stanovišta, posmatram kao veoma pozitivnu pojavu. Kao prvo, dobili smo reper za jedan novi dio Banje Luke koji se gradi. Visina same građevine je dozvolila Banjoj Luci prekoračenje vertikalne regulacije koja joj konačno dozvoljava da postane  grad. Novi susjedni objekti takođe prate novu visinsku regulaciju tako da za desetak godina vjerovatno u toj zoni možemo očekivati neku vrstu Banjalučkog downtowna. Sa druge strane, arhitektura koju ova zgrada promoviše nama arhitektima može samo olakšati posao. Kada obični ljudi prolazeći pored nje na kraju prihvate savremeni arhitektonski jezik kao dio svoje svakodnevnice, nadam se da ćemo se konačno profesionalno osloboditi eklektičkih stega koje nas okružuju, i na kraju da ćemo se uspjeti izboriti za bolju arhitekturu u našem gradu. I kao treće, mislim da je zgrada Vlade odličan marketinški potez da se naša država predstavi kao dio Evropske zajednice. Mislim da Bosnu i Hercegovinu već jako dugo progoni imidž jadne i bijedne zemlje u kojoj živi zatucani narod. Svaki pokušaj naše zemlje da se predstavi kao moderna zajednica koja treba da bude dio Evrope u svakom slučaju pozdravljam, a zgrada Vlade je odličan primjer da je to moguće činiti i pomoću arhitekture.

TRG KRAJINE: Još jedan nedefinisani prostor, čije ime kaže da je u pitanju trg. Trg mora da bude mnogo više od kamena i fontane. Trg mora da bude mjesto -scena sa kulisama koje ga jasno definišu. Nažalost, Trg Krajine je samo proširenje pješačke komunikacije bez lica i naličja, bez čvrstog okvira koji bi  ga činile trgom.

NOVI DIO HOTELA PALAS: Trebalo bi da definiše trg. Ali će se zapravo definisati samo ogranak prema tržnici i Kastelu. Recimo da će biti solidan uvod prama tom dijelu grada. Biće zanimljivo vidjeti kako se transformiše ruševina u epicentru grada.

PARK PETRA KOČIĆA: Znam zasigurno da je jedan od ljepših parkova, kakav malo koji grad ima. I da živi, tačnije vrvi, od događaja. Ne moramo uvijek tražiti nešto loše. Mislim da je divno što je moj grad dobio prostor koji ravnopravno može da konkuriše u bilo kojem stručnom arhitektonskom časopisu. To što se grad drznuo da napravi ovakav park smatram u profesionalnom smislu profitom. Ne bih se obazirala na priče. Narod na novinu obično reaguje negativno - sklonili su prastaru fontanu, pa treba neko vrijeme da se čovjek navikne. Ali, život će pokazati da su na dobiti.

GOSPODSKA ULICA: Stanovnici bilo kojeg grada na planeti znaju vam kazati gdje je srce njihovog grada. U Banjoj Luci je to Gospodska ulica. Rekla bih da je u pitanju jezgro građanstva. I ne znam šta više tu da se kaže, neka je, samo ne treba grubo intervenisati.

URBANOST: Po čemu se mjeri urbanost? Po količini asfalta, po lijepim zgradama, po bruto kvadratima, po urednosti nekog grada, po nivou kulture? Recimo da urbanost mjerimo u odnosu na nivo pozitivnih informacija koje neki grad može da pruži. Vrbas, Kastel, Šehitluci, Gospodska ulica, aleje, pozorišta, bioskopi, mnogo starih i novih zgrada, susretljivi prolaznici, čiste ulice, uredna dvorišta, poneki festival i još ponešto. Ako je suditi po ovome, moglo bi se reći da je Banja Luka definitivno urbana.

Cijeli tekst možete pročitati u magazinu START BiH ili pretplatom na elektronsko izdanje.

DOWNLOAD specijalni prilog o prostornom uređenju