Zdravlje: Dobro zdravlje dodaje godine
Briga za stare u centru svijeta
Evropska kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije planira kampanju kojom želi početi stvarati društvo u kojem će se cijeniti i prepoznati starije osobe kao resurs
Piše: Zdravko Čupović (zdravko@startbih.info)
Prema procjenama Federalnog zavoda za statistiku, oko 14
posto stanovništva Federacije, tačnije skoro 330.000 njih starije je od 65
godina.
Od čega umiru
Najčešća oboljenja ove populacije su već godinama gotovo
identična, a među pet vodećih tri su hronična - hipertenzija od koje pati 21,5
posto starih, zatim dijabetes i dorzopatije.
Kada je pak riječ o umiranju, vodeće grupe bolesti od kojih
umiru stariji od 65 godina su bolesti cirkulatornog sistema, maligne neoplazme,
te endokrina i metabolička oboljenja sa poremećajima u ishrani.
| Planovi za 2012. |
U federalnom Ministarstvu zdravstva 2012. očekuju prve
vidljive rezultate kada je u pitanju informatizacija zdravstva, što je jedan od
osnovnih reformskih ciljeva jer se njom, kažu, povećava efikasnost sistema,
doprinosi smanjenju čekanja, pojednostavljuje i ubrzava administrativne
procedure u zdravstvenom sistemu, osigurava bolje praćenje efikasnosti i
potrošnje u sistemu te donosi uštede.
Očekuju, također, daljnje unapređenje primarne zdravstvene
zaštite, odnosno porodične medicine, koja je temelj zdravstvenog sistema.
Intenzivno se radi i na uspostavljanju federalne mreže za
zbrinjavanje akutnog infarkta, a očekuje se i novi zakon o zdravstvenom
osiguranju.
U RS su pak nešto konkretniji, a kao najvažnije izdvajaju:
- Nastavak projekta
jačanja zdravstvenog sektora (HSEP);
- Nastavak projekta Rekonstrukcija Kliničkog centra Banja Luka;
- Nastavak projekta Izgradnja
i opremanje nove bolnice u Bijeljini;
- Projekt Modernizacija
bolnica u BiH Faza 3, (Južno krilo Kliničkog centra Banja Luka)
- Projekat za opremanje medicinskom opremom nove bolnice u
Nevesinju;
- Nabavka opreme za Zavod za forenzičku psihijatriju
Sokolac;
- Izgradnja i opremanje hemodijaliznog centra Trebinje - javno-privatno
partnerstvo;
- Izgradnja i opremanje hemodijaliznog centra Foča -
javno-privatno partnerstvo;
- Izgradnja centra za kardiohirurgiju - javno-privatno
partnerstvo;
- Izgradnja i opremanje Centra za kardiorehabilitaciju u
Slatini - javno-privatno partnerstvo;
- Rekonstrukcija i opremanje poslovnog prostora ortopedskog
odjela Zavoda Dr. Miroslav Zotović;
- Projekt uvođenja E-recepta
i zdravstvenog kartona. |
Svjetski dan zdravlja 7. april ove godine je posvećen
starenju i zdravlju, a biće obilježen pod sloganom Dobro zdravlje dodaje godine životu.
Evropska kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije
planira provođenje kampanje koja za cilj ima angažovanje društvene zajednice da
bi se preduzeli koraci za stvaranje društva u kojem će se cijeniti i prepoznati
starije osobe kao resurs i kako bi im se omogućilo potpuno učestvovanje u
društvenom životu.
Kampanja, također, podrazumijeva i aktivnosti na zaštiti i unapređenju
zdravlja starih.
Svi stariji od 65
- Očekivana dužina
života u FBiH po rođenju za muškarce, prema posljednjem izvještaju Zavoda za
javno zdravstvo FBiH, iznosi 73, a za žene 78 godina života. Globalno, broj
stanovništva stalno raste, životni vijek se produžava, a očekuje se da će se
broj stanovnika u dobi od 60 godina u razdoblju između 2000. i 2050.
utrostručiti. U pojedinim evropskim zemljama prosječni životni vijek već
prelazi 80 godina za žene i 75 za muškarce. Sve to, naravno, predstavlja i nove
izazove za zdravstvene sisteme, ali i društvo u cjelini - kaže za magazin
Start BiH Zlatan Peršić, stručni savjetnik za odnose s javnošću federalnog
Ministarstva zdravstva.
On napominje da u skladu sa zakonom sve osobe starije od 65
godina imaju status zdravstvenih osiguranika, a s obzirom da se radi o ranjivoj
populaciji, neke od prioritetnih mjera posebno su usmjerene na starije osobe.
- Tu prije svega
mislimo na uvođenje mogućnosti propisivanja tromjesečnog recepta za lijekove
čime smo smanjili broj nepotrebnih odlazaka ljekaru radi propisivanja recepata.
To je pogodnost za sve pacijente, ali pogotovo hronične bolesnike i stariju
populaciju. Također, počela je provedba naredbe prema kojoj pacijenti radi
laboratorijskih pretraga krvi i pojedinih specijalističkih pregleda ne moraju
putovati u veće centre, nego im se ove usluge osiguravaju u lokalnim domovima
zdravlja, odnosno ambulantama porodične medicine. To je svakako veliki iskorak,
jer su zbog pojedinih laboratorijskih pretraga do sada pacijenti morali
putovati, a sada im se uzorak krvi uzima u njihovoj općini prebivališta i šalje
dalje prema većim zdravstvenim centrima na pretrage - ilustruje Peršić.
Porast starije populacije je problem koji je još izraženiji
u Republici Srpskoj, što se najbolje oslikava kroz sve veći broj penzionera
kojih je u 2010. bilo čak 223 hiljade, što je za 4,3 posto više nego godinu
ranije.
Najviše se povećao broj korisnika starosnih penzija.
Uvesti gerijatre
- Proces starenja
stanovništva sa aspekta pružanja zdravstvene i socijalne zaštite predstavljaju
izazov za sve zemlje i razvijenog i nerazvijenog svijeta. Prosječna starost
umrlog lica u Republici Srpskoj je 72,1 godina, a žene u prosjeku žive duže od
muškaraca pet godina. S obzirom na sve probleme koji se pojavljuju u društvu
vezano za starenje populacije, razmišlja se o uvođenju novog kadra čija bi
djelatnost bila vezana za gerijatrijsku problematiku - kažu nam u
Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite ovog entiteta.
Diskriminacija starih i u Britaniji
Da je diskriminacija starijih osoba pirlikom medicinskog
tretmana prisutna i u razvijenim zemljama pokazuje primjer iz Velike Britanije
gdje je štampa objavila, pozivajući se na jedan izvještaj, da veći broj
starijih osoba koje boluju od raka svakodnevno umiru jer ne dobijaju najbolji
tretman.
Bolesnici stariji od 70 godina su rutinski otpisani, jer
ljekari pretpostavljaju da su te osobe previše krhke za operaciju, hemoterapiju
ili radioterapiju.
Iako se to dešava i u mnogim drugim zemljama, Britanci
smatraju da je baš u Britaniji najgori tretman ovakvih pacijenata.
- Otpisati ljude koji
boluju od raka, a već su u starijoj životnoj dobi, sramotno je. Oni imaju pravo, a ljekari imaju
obavezu da im pruže najbolji mogući tretman
- kazala je Ciaran Devane iz
centra Macmillan Cancer Support.
|
Kada je, pak, riječ o stvarima koje su u oblasti zdravstva
urađene od prošlog Dana zdravlja, Peršić navodi da je Ministarstvo definisalo
set prioritetnih mjera i program njihove provedbe za unapređenje zdravstva u
FBiH, a prema prvim efektima rezultati su, tvrde, pozitivni.
Najveći iskorak je pak napravljen u oblasti lijekova.
- Naime, nakon što to
tri godine nije rađeno, revidirali smo federalnu esencijalnu listu lijekova
koja je obavezna za sve kantone. Provedbom ove liste značajno ujednačavamo
prava pacijenata po kantonima, a lista je u odnosu na prethodnu nešto i šira,
ali i jeftinija, jer, prema procjenama, treba da donese uštede oko 17 miliona
KM na nivou cijele FBiH, što otvara prostor za daljnje proširivanje prava
pacijenata - kaže Peršić.
Pored realizacije projekta rekonstrukcije i opremanja
Kliničkog centra Banja Luka, u RS od kapitalnih investicija u oblasti zdravstva
izdvajaju nastavak izgradnje nove bolnice u Bijeljini, proširenje kapaciteta
Zavoda za liječenje, rehabilitaciju i socijalnu zaštitu hroničnih duševnih
bolesnika Jakeš u Modriči te
renoviranje nekoliko domova zdravlja.
(nastaviće se)
VEZANI TEKSTOVI
1. Bh. zdravstvo godišnje troši dvije milijarde KM
2. Moramo tražiti nove izvore finansiranja
3. Domovima zdravlja niko nije zadovoljan
4. Sreća je da smo solidarni
5. Zdravstveni fondovi prazni, a pretvoreni u centre moći
6. Na lijekovi se potroši pola milijarde maraka!
7. Nešto sasvim lično. Puta nekoliko...
8. Liječi se ko dočeka
9. Dabogda ti doktor ne trebao
10. Želi li država da pomru svi bolesni?
11. Imamo sistem iz kojeg bježe i ljekari
12. Sa što manje novca do što više zdravlja