Brinemo za okoliš
ptice

OVAKO MI BRINEMO O OKOLIŠU: Petnaesta godišnjica Ornitološkog društva „Naše ptice“ iz Sarajeva

01.02.2018

 Ovo društvo trenutno radi zimsko prebrojavanje na vodenim i močvarnim staništima i cenzus zimovališta male ušare. Pri kraju su i njihovi radovi na Evropskom atlasu gnjezdarica, gdje su koordinatori za BiH, dok uporedo rade i na prvom bh. atlasu gnjezdarica. Intenzivno rade na suzbijanju nelegalnog ubijanja ptica. I još mnogo toga



Bosna i Hercegovina je jedna od najznačajnijih destinacija za migraciju ptica. Istraživanja vršena u zadnjih 15-ak godina ukazala su na postojanje Jadranskog migratornog puta, kojim ptice iz centralne i sjeverne Evrope putuju prema Africi preko Balkanskog poluostrva i Jadranskog mora. Centar tog puta migracije u BiH su kraška polja. Primjera radi, na Mostarskom blatu svake godine se u jednom danu zabilježi preko 1.500 ždralova, a tokom jedne migracije, jesenje ili proljetne, desetine hiljada ždralova prelijeću i odmaraju na našim kraškim poljima.

- Upravo završavamo dva projekta vezana uz kraška polja na kojima najviše radimo. U okviru tih projekata intenzivno radimo na suzbijanju nelegalnog ubijanja ptica, razvoju infrastrukture poput posmatračnice za ptice, odmarališta, info punktovi i sl. na Livanjskom i Duvanjskom polju za „birdwatching“ kao mogućeg oblika turizma i jačanja kapaciteta lokalnih zajednica. U okviru ovih projekata pripremili smo i nominaciju za 15 kraških polja na listu međunarodno značajnih staništa za ptice (IBA lista) - ističe Dražen Kotrošan, predsjednik Ornitološkog društva „Naše ptice“, iz Sarajeva.

On dodaje da su trenutne aktivnosti zimsko prebrojavanje na vodenim i močvarnim staništima i cenzus zimovališta male ušare, što rade u saradnji sa kolegama iz Društva za zaštitu i istraživanje biodiverziteta iz Banje Luke. Pri kraju su i radovi na Evropskom atlasu gnjezdarica, gdje je ovo društvo koordinator za BiH, dok uporedo rade i na prvom bh. atlasu gnjezdarica kojeg je ove godine u okviru kartiranja gnjezdarica FBiH podržao Fonda za okoliš Federacije BiH.

- Već od proljeća, opet zahvaljujući podršci Fonda za okoliš FBiH, započinjemo rad na projektu za zaštićena područja Kantona Sarajevo, gdje ćemo uraditi inventarizaciju ptica i uspostaviti osnove za sistem monitoringa za vrste koje utvrdimo da su ključne za ova područja.

Ono što posebno izdvajamo jeste da smo dobili saglasnost nadležnih entitetskih ministarstava i Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za pokretanje centra za markiranje ptica. Trenutno smo u pripremama i za jesen planiramo prvi kamp za prstenovanje ptica na Hutovom blatu, a onda i na drugim područjima u BiH. Vjerovatno ćemo i u ove aktivnosti uključiti neke od partnerskih organizacija. Pored spomenutog nastavljamo sa redovnim aktivnostima i programima kao što su edukativni program Spring Alive, štampanje našeg biltena i kampanje protiv nelegalnog ubijanja ptica - navodi Kotrošan, uz napomenu kako ove godine Društvo obilježava 15 godina rada, a tim povodom planiraju organizovati prigodno druženje sa prijateljima, partnerima i potencijalnim sponzorima u okviru čega bi predstavili desetogodišnji program.


  • VELIKI PRITISCI NA STANIŠTU LIVANJSKOG POLJA

Prije toga, 2. februara, na Međunarodni dan zaštite močvarnih staništa „Naše ptice“ će u Livnu organizovati javnu kampanju usmjerenu na zaštitu Livanjskog polja. Naime, ovo područje je jedno od tri (uz Hutovo blato i Bardaču) RAMSAR područja u Bosni i Hercegovini. Nažalost, iako je međunarodno priznato kao područje od značaja za ptice, još uvijek nije zaštićeno u okvirima domaće zakonske regulative niti je urađen plan upravljanja ovim prostorom. Inače, Ramsarska konvencija je konvencija o močvarama koja je nastala kao plod borbe za zaštitu močvara 2. februara 1971. godine u iranskom gradu 

Ramsaru, a dan usvajanja konvencije proglašen je Međunarodnim danom zaštite močvara.

Kotrošan ističe da su veliki pritisci na staništa Livanjskog polja te da svakog dana postoji opasnost od uništavanja i smanjenja površine od značaja za biodiverzitet. Bardača također još uvijek nema status zaštite, a već je upitan i njen status kao područja od međunarodnog značaja za ptice, jer je devastirana i teško je uopće govoriti o određenim staništima pošto je danas Bardača jedno veliko polje kukuruza sa malim oazama vode. Zbog neodgovornog upravljanja u teškom položaju je i Hutovo blato. Županija, koja je osnivač javnog preduzeća koje upravlja ovim područjem, ne vrši kontrolu nad njegovim radom i ne obezbjeđuje odgovarajuće finansiranje, što uvjetuje niz problema u upravljanju, počevši od kontrole krivolova do neadekvatnog sistema borbe protiv požara, ističe naš sagovornik, ali ga, kaže, raduje informacija da Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) planira na izvjestan način obilježiti Dan močvara na Hutovom blatu, čime bi ukazali na djelić aktuelnih problema ovog područja.

Ovo društvo u kontinuitetu realizuje niz većih i manjih aktivnosti.

- Sa jedne strane, nastojimo prikupiti naučne podatke kako bismo ukazali na značaj određenih područja i izborili se za status njihove zaštite, a tu je i svakodnevna borba za neku povrijeđenu pticu, mladunče ispalo iz gnijezda ili pomoć da se ne uništi gnijezdo rodama. Partnerstva sa organizacijama iz Banje Luke, Čapljine, Tomislav-Grada i Livna od velike su pomoći u ovakvim akcijama - kaže Kotrošan.


  •  JEDNE ISTRIJEBLJENE, NOVE DOŠLE

Prema posljednjem popisu koji je urađen u BiH, od 1888. godine do danas zabilježene su 344 vrste ptica. Ovaj broj obuhvata gnjezdarice, preletnice i skitalice.

- Nažalost, to nije broj vrsta koje danas možemo vidjeti. Razlog je to što su u posljednjih 120 godina neke vrste koje su se gnijezdile u BiH u potpunosti istrijbljene, poput bijele kanje, crnog lešinara, velike droplje i malog tetrijeba. Također, pojedine rijetke vrste nisu zabilježene već više od 50 godina, poput kirgijske sadže i male droplje. Ipak nije sve tako crno, pa je zahvaljujući sve većem broju posmatrača ptica na terenu u posljednjih par godina zabilježeno nekoliko novih vrsta koje prije nisu viđene u našoj zemlji, kao što su eleonorin soko, rujnica, bjeloglava strnadica i druge. Za pretpostaviti je da danas na godišnjem nivou možemo zabilježiti više od 300 vrsta, koje se ili gnijezde ili se tokom migracija i zimovanja mogu vidjeti u BiH - navodi Kotrošan.

Prema njegovim riječima, najugroženije su močvarne vrste i grabljivice. Ova činjenica je prije svega vezana uz staništa na kojim obitavaju te vrste ili njihov način života. Sa druge strane, nelegalno ubijanje, trovanje i drugi faktori utiču i na druge skupine.

- Najdrastičniji primjer su lešinari. Tokom 19. stoljeća BiH je bila jedna od tri evropske države u kojima su se gnijezdile sve četiri vrste lešinara, ali smo ih sve izgubili u posljednjih sto godina zbog ubijanja, trovanja, izumiranja nomadskog stočarstva i, konačno, ratnih djejstava.  Danas je, pored spomenutih skupina i razloga njihovog ugrožavanja, bitno istaći i nedozvoljenu trgovinu pjevicama tzv. „uzgajivača“ koji se kriju pod imenom ornitoloških organizacija - upozorava Kotrošan.


  •   BLAGE KAZNE ZA UBIJANJE

Uništavanje staništa i nelegalno ubijanje su primarni problemi, a nedavni  primjeri ubijenih sova u Domaljevcu ili opustošenog Hutovog blata nakon zadnjeg požara su nešto što ukazuje na naš svakodnevni odnos spram ptica ili generalno biodiverziteta. Kotrošan kaže da je još bolnije što nemamo odgovor već prihvatamo zdravo za gotovo.

- Niko nije procesuiran odgovarajuće ni za jedno djelo krivolova ili ilegalnog ubijanja ptica. U tom pogledu ili izostane reakcija ili bude nešto blago u vidu kaznice od par stotina KM. Niko nije odgovarao za požare na Hutovom blatu ili uništavanje Bardače. Odgovore treba tražiti u vrhu sistema. Kada se odmaknemo od ova dva velika problema imamo još stotine sitnih, od nepoznavanja stanja ornitofaune, ne primjenjujemo međunarodne direktive i standarde, neobrazovanje i slično - kaže on.


  •  ZAŠTO SU PTICE VAŽNE?

Kotrošan podsjeća da je više razloga zbog čega su ptice važne za svaki ekosistem.

- Prije svega, njihov položaj u hranidbenim lancima je veoma bitan za prirodnu kontrolu insekata, glodara i sl. Sa druge strane, lešinari su poznati kao čistači ekosistema jer se hrane na takav način da iza njih ne ostaje otpad od lešina koje bi mogle uvjetovati trovanja vode i zemljišta. Nažalost, danas je sve manje lešinara i sve više su ovisni od pomoći čovjeka da bi preživjeli. Konačno, ptice vrlo brzo i uočljivo reaguju na svaku promjenu i time nas obavještavaju na moguće probleme i opasnosti - navodi naš sagovornik.


  •  NE BACAJTE KRUH

Zimski period je težak za sve životinjske vrste pa tako i za ptice, ali i građani mogu pomoći da ptice lakše prežive.

- Ova zima baš nije ona „ljuta“ i varijacije temperature su takve da se ptice prirodno snalaze. Međutim, u zimskom periodu pticama koristi dohranjivanje u vidu hranilica sa sjemenkama ili energetskim kolačićima, odnosno sjemenkama sa lojem ili nekom masnoćom, komadići voća i masnoće obješene na grančice ili, ako se ukaže potreba, organizovano prehranjivanje. U zaštićenim područjima i u blizini vodenih površina je dobrodošla aktivnost pri većim hladnoćama i snijegom prekrivenim terenima. Uz to napomena, molim Vas ne bacajte kruh, više može štetiti nego pomoći pticama. Ako ga bacate na mokro on se skvasi i onda se mogu razvijati raznorazni virusi i bakterije štetne za ptice, a onda manje ptice takvu navlaženu hranu teže mogu jesti - navodi Kotrošan.


 OPUSTITE SE UZ CVRKUT PTICA!


 logo fonda.jpg


 


 



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

milj
U četvrtak obilazak radova na uređenju i čišćenju zidova korita rijeke Miljacke
04.10.2017

U četvrtak, 05.oktobra, 2017. godine, u 11,00 sati načelnik Općine Stari Grad mr Ibrahim Hadžibajrić, predstavnici Službe civilne zaštite Općine Stari Grad i članovi Opštinskog štaba civilne zaštite obići će teren i pregledati izvedene radove.

zagad
Osam škola iz oba entiteta realizuju projekt 'Dobre vodne komšije'
01.08.2017

Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle počeo je implementaciju osamnaestomjesečnog projekta pod nazivom “Dobre vodne komšije II“, koji finansijski podržava fondacija "Robert Bosch Stiftung GmbH" iz Njemačke.

star
Jezero Starača dobilo novih 120 metara obale
31.07.2017

Udruženje građana ''Bistro!'' uz pomoć UNDP-a nastavilo je radove na uređenju ovog jezera, čišćenju, produbljenju i uklanjanju rastinja koje je prekrivalo obalu i stazu za takmičenje.

SBF