Brinemo za okoliš
sarajevo

Sarajevska zima, 34. put: Obavezno pogledajte animirane, kratke, dokumentarne i dugometražne filmove o ....

07.02.2018
Moto festivala Sarajevska zima ove godine je „Drugo lice svijeta“ viđeno kroz budućnost baštine BiH i Evrope u svijetu •  Koliko ovaj festival znači za Bosnu i Hercegovinu i glavni grad najbolje pokazuje natpis koji je pored svog autoportreta stavio umjetnik Bekir Misirlić - „Čuvajte svjetlost Sarajevske zime, neka se nikada ne ugasi“




Piše: Zdravko Čupović (zdravko@startbih.info)

Tokom proteklih decenija Sarajevska zima je kroz više od četiri hiljade programa ugostila desetine hiljada umjetnika, što je i baština i obaveza. Koliko ovaj festival znači za Bosnu i Hercegovinu i glavni grad najbolje pokazuje natpis koji je pored svog autoportreta stavio umjetnik Bekir Misirlić - Čuvajte svjetlost Sarajevske zime,neka se nikada ne ugasi. Trideset i četvrto izdanje svečano će biti otvoreno  danas 7. februara.

  •   DRUGO LICE SVIJETA

Moto XXXIV međunarodnog festivala Sarajevo Sarajevska zima 2018  -Sarajevo winter 2018 (SWF) je „Drugo lice svijeta“ viđeno kroz budućnost baštine BiH i Evrope u svijetu. 

- Svijet u dvorani s ogledalima u kojoj je suvišan selfi, kao i markirana tašna i mašna, kostim i make-up za red carpet - najavljuje u svom stilu direktor festivala Ibrahim Spahić, kulturna ikona Bosne i Hercegovine.


ibro s.jpg


- Sarajevska zima 2018. vas poziva da s umjetnicima „progledamo“. Stvarnost u kojoj živimo obavezuje nas da pohrlimo u galerije, pozorišne dvorane, kina i muzičke oaze Sarajeva. Obavezno pogledajte animirane, kratke, dokumentarne i dugometražne filmove o ljudskim pravima, problemima djece, žena, izbjeglica ili dokumentarce o ekološkim katastrofama u sjajnom izboru naših saradnika iz Sarajeva, Beča, Tokija, Sofije i Seula. Posjetite nedjelje japanske i bugarske kinematografije i ciklus o arapskom svijetu danas. Scena savremenog plesa SWF predstavit će djela iz Indije, Južne Koreje, Češke, Mađarske, Hrvatske, Srbije i performans bh. umjetnika na otvaranju SWF posvećen maskotama olimpijskih igara u Sarajevu 1984, Tokiju 2020. i Pekingu 2022. i EU kojom predsjedava Republika Bugarska - preporučuje Spahić.

Očekivano, tu nije kraj. Od mnoštva sadržaja, događaja i umjetnika teško je bilo i očekivati da preporuka direktora stane u tri rečenice.

- Ako sunce izlazi i iz naše euromediteranske perspektive na Istoku, uvertira kojom su na svojoj turneji kroz Evropu umjetnici iz Japana prije nekoliko dana najavili muzički program SWF obavezuje nas da pohodimo koncerte kao susret tradicije i modernog. Slušat ćemo muziku od Brassa do džeza, kako nam i počasni gost Bugarska najavljuje koncert kojim otvaramo SWF 7. februara u Narodnom pozorištu. Vizuelne umjetnosti i naša eko-osjetljivost vode nas kroz galerije grada kako bismo ne samo vidjeli drugo lice svijeta već i vlastito. Ne izostanite ni sa jedne književne seanse i upoznajte drugo lice pjesnikinja i upoznajte pisca djela Alma Mahler - navodi Spahić koji ističe i susrete povodom 25 godina programa „Sarajevo, kulturna prijestolnica Evrope 93/94“, koji je organizovan s Avinjonskim festivalom, te posjetu ličnosti kao što su Jack Lang i Bernard Faivre d'Arcier. 

Ove zime slavit će se i 25. godišnjica pokroviteljstva UNESCO-a i Vijeća Evrope, što je veliko priznanje za festival.

- Vjerujem da će 34. Zima biti u znaku Evropskog proljeća. Ne zaboravite da je 50 godina prošlo od 1968. godine. Prije 10 godina, na otvaranju Sarajevske zime na Željezničkoj stanici Sarajevo, virtuelno smo dočekali vozove iz svih gradova Evrope i imali moto „Barikade bez granica“ uz prisustvo vođa studentskih pokreta svijeta. Znamo koliko nam je vozova prošlo kroz stanicu i koliko je barikada podignuto deset godina poslije između zemalja Evrope, a da se Zeus i Europa nisu ništa o tome pitali - podsjeća Spahić.


  •    GAZDE UZIMAJU PROSTOR

Iako Spahić posjeduje ogromno iskustvo u organizaciji ovakvih događaja, da se primijetiti kako to nije jednostavan posao imajući na umu veličinu Festivala. Neke od problema Spahić ilustruje zanimljivim podacima.

- U Sarajevu je, prema statistikama, svaki četvrti stambeni objekat prazan a istovremeno je sve više domaćih i inostranih hotela. Statistički se sve može objasniti, ali stvarnost je različita od posredovane i kartelske informacije, posebno kada se sve to smjesti u kontekst stalnog smanjivanja podrške kulturi i umjetnosti i odljeva stanovništva iz BiH - navodi Spahić.

Potom se osvrće na konkretne probleme sa kojima se suočavaju iz godine u godinu.

- Nemamo odgovarajuću kulturnu infrastrukturu u svim dijelovima zemlje za kvalitetnu, vrhunsku prezentaciju izuzetne viševijekovne baštine i savremenog stvaralaštva. Concert hall Sarajevo nismo izgradili, kao ni jednu savremeno opremljenu pozorišnu dvoranu. Nemamo moderne nacionalne biblioteke, svaki dan se, bukvalno, nameću modeli ponašanja Velikog brata i otimaju galerijski prostori i širi stari-novi obrazac raje i veoma rastegljivo razumijevanje pojma lokalnog „gazde“ i „radnika“ od novokomponovane socijalne „elite“. Sve to se i u našem susjedstvu mijenja i gubimo korak u kulturnim industrijama - siguran je Spahić.

Svjestan je, kaže, da Sarajlije, uprkos novim trendovima, znaju da cijene 
ličnost koja predano i vrijedno radi, bio gazda ili radnik, baš i kao što znaju „ko i za koga radi da neko (ne)poznat kupi kajmak“. Znaju, dodaje naš sagovornik, i ko je zaposjeo ulice i kvartove u ime demokratije i svog glasačakog tijela.

- Otuda se u Sarajevu ne gradi moderna urbana infrastruktura i nema planova koji nisu podložni promjeni ako gazdama nedostaje prostor, uprkos logici i usvojenim razvojnim strategijama i profiliranju Sarajeva, kao evropske prijestolnice. Tako je i sa važećom Strategijom kulturne politike BiH koju sam radio sa sjajnim ličnostima ili ne/poništenom kandidaturom Sarajeva za evropsku prijestolnicu kulture - smatra naš sagovornik.

Osim funkcije direktora Sarajevske zime, Spahić je i član Borda direktora Evropske asocijacije festivala, Borda Bijenala mladih umjetnika Evrope i Mediterana, Networka Art festivala Silk road i Međunarodnog žirija Evropske teatarske nagrade i drugih internacionalnih organizacija više od tri decenije te stoga ne čudi da dnevno ima više od stotinu kontakata i poruka, što telefonom, što putem društvenih mreža.

  •    IBRIN ŠEŠIR

Tokom protekle više od tri decenije, očekivano, bilo je mnogo nezaboravnih momenata, sretnih i onih drugih. Ovom prilikom za magazin Start Spahić otkriva i neke o kojima nije ranije govorio. 

- Kada je Sarajevska zima dobila 1998. Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva i kada sam je dobio nagradu 2010., jedan mudar čovjek mi je poručio: „Teško vama sada, Ibrahime, a i Sarajevskoj zimi. Neki anamoni/e shvataju to kao tvoju provokaciju.“ Na to sam anamonima odgovorio knjigom Građanska pro/vokacija. Mada sam znao odgovor, pitao sam ga otkuda dolazi takva čestitka. Odgovorio mi je: „Ako ne skineš šešir, ode glava.“ Znao je da sam bio meta i da sam u opsjednutom gradu gađan snajperom nakon oproštaja od Šećerovića, pogođen gelerima granate pred moj put u Assisi, znao je i za protuavionski mitraljez kada sam se uputio u Dobrinju da s akademikom Hukovićem njihovoj bolnici dam citostatike iz Berlina - prisjeća se naš sagovornik.

Šešir mu je još uvijek na glavi, gdje je bio i kada je 1993. vodio akciju 
Alzas -Sarajevo '93. i kada se formirao Lions klub i podržavala Pedijatrija i mladi.
- Imao sam šešir i u Evropskom parlamentu i UNESCO-u i Vijeću Evrope i Konferenciji o ljudskim pravima OUN u Beču i Šangaju i Londonu. Zašto ne i u mom rodnom gradu, u kojem gazda Janko Hlpka pravi sjajne šešire. To je inače jedini markirani dio moje garderobe koji nosim. Kada sam izgradio skelu na Marijin-dvoru visoku 14,5 metara koliko bi trebala biti pod zemljom Koncertna dvorana koju smo stvarali kroz svjetski konkurs sa Zahom Hadid, jedini put je bio kada sam bacio šešir nakon penjanja i divnog pogleda na okolne planine uvjeren da će tu biti park i fontana iz Rima. Znate da volim životinje, ali me magare namučilo više nego ronjenje na -17 stepeni. Nikako nije željelo da se pomakne od obale Miljacke do At Mejdana na kojem sam pozvao Sarajevo da čuva svoju vodu izronivši galon tada pitke vode sa Vrela Bosne - navodi Spahić tek neke od brojnih zanimljivosti.

On podsjeća da su Sarajevu svoje pjesme i kompozicije, ples i poeziju darovali i umjetnice i umjetnici sa svih kontinenata svijeta, te da ljepše impresije o festivalu ne postoje od riječi pjesme 10.000 glasova za Sarajevo koji su sa Barbarom Hendrix izveli najmlađi Evropljani ili Bergmanov Open Road Stockholm-Sarajevo sa Bibi Anderson i Liv Ulman.


  • TAJNA JE U GRIMASI

Neobičan moto ovogodišnjeg festivala „Drugo lice svijeta“ zahtijeva i podrobnije objašnjenje.

- Nositi maske i naučiti ih praviti prije nego ih i skinete sa vlastitog ili drugog lica nije samo karnevalski, februarski praznik. Tajna je u grimasi koja vam oblikuje lice, sa i bez maske, poput Teofrasta dok otkriva karaktere, obavezna literatura i danas za slučajne prolaznike i putnike namjernike koji kafkijanski vode bolonjske i druge procese u našem svijetlom vilajetu - pojašnjava Spahić.


  •  AKO NE ZNAŠ, ČITAJ 

Iako je Sarajevska zima festival prepoznatljiv i u Evropi, uvijek postoje i oni koji malo znaju i o Sarajevu i o Festivalu, a takvima bi direktor Sarajevsku zimu predstavio na ovaj način:

- SWF je brend grada Sarajeva iz čije kotline možete da se popnete na vrhove četiri olimpijske planine - Bjelašnicu, Igman, Jahorinu i Trebević i da uz medovinu udišete čist zrak nakon vrhunskih susreta s umjetnicima svijeta. Sarajevo je grad u kojem opijeni gostoljubivošću građana, tradicijom i umjetnošću ne razlikujete, od silne gradske vreve, bezalkoholnu od alkoholne pive i od prve i na prvu postajete sugrađani dragih i plemenitih stanovnika našeg glavnog grada Sarajeva. Sarajevska zima i građani i građanke Sarajeva žive u ritmu požuri-polako stazom svilenog puta umjetnosti i pored saznanja o postojanju gajtana od svile - slikovito će Spahić.



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

kcus
Na KCUS-u iznenađeni Konakovićevim riječima
23.02.2018

Direktorij Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu saopćio je danas da je iznenađen riječima premijera Kantona Sarajevo Elmedina Konakovića u jučerašnjem intervjuu.

la
Lagumdžija: Opasnost od ponovnog pokušaja razbijanja BiH
23.02.2018

Istakao je da se današnje podjele u Evropi na snage društva zajedničkih vrijednosti i na promotore segregacije prelamaju preko zapadnog Balkana, kao poprišta geostrateške budućnosti širih prostora.

bih
Stanje na cestama 23. 02. 2018.
23.02.2018

Zbog jakog vjetra koji stvara sniježne nanose na snazi je zabrana saobraćaja za vozila čija ukupna masa prelazi 3.500 kg, na regionalnom putu Mihalji-Blidinje.

SBF