Brinemo za okoliš
selma

Selma Musaefendić: Opredijelila sam se za borbu protiv mržnje

31.01.2018

Nedavno je na fejsbuku napisala da se „ljubav usađuje, razmnožava, obnavlja i đubri“, kao i sve druge biljke, a kada je general Slobodan Praljak u haškoj sudnici popio otrov pitala je „da li je samoubistvo zločinca smrt izazvana zločinačkom rukom“? Istog dana je napisala i da „ne zna ko lud nasjeda na  mamac-za-glasove izjave jer samo idiot može zbog šačice budala osuditi narod i to svoj vlastiti“. Selma Musaefendić, iz Maglaja, prevodilac za engleski jezik, je, kako kaže, „borac protiv mržnje“, a zbog poteškoća u usmenoj komunikaciji je odabrala slova.

TABU TEMA

- Čudnim spletom okolnosti sam postala prevodilac za engleski jezik. Za hiperaktivnu cagaru nema ništa ljepše nego kvasiti jezik riječima koje upotpunjuju balkanski „zbrdazdolazak“ koji svi uzimamo zdravo za gotovo. No, zbog poteškoća u usmenoj komunikaciji - mucam za tri zdrave osobe - sa godinama sam razvila naviku da se izražavam slovima. Vjetar u leđa je bio rat. Ljudi su živote smicali bojevom municijom, a rane vidali riječima, najviše humorom. Bila sam svjedok tih godina kada su mržnja i jad udarili u zid od ironije, satire i sarkazma. Ne kažem da su potonje odustale od napada. Vjerovatno se negdje tamo, u pogodnijim zemljama, pregrupišu. Možda bismo trebali i mi. Ja sam se opredijelila za borbu protiv mržnje. Jad prepuštam drugima. Razlog zbog kojeg ni svoje selfije ne pokazujem jeste održavanje fokusa na mojim riječima, ne na mom izgledu - pojašnjava Selma.

Naglašava da joj je važno znati da u ovom besmislu koji živimo postoje ljudi koji dijele njeno mišljenje, stavove, ali i smisao za humor, a drži se parole da se iza riječi na društvenim mrežama nalaze živi ljudi, bar oni koji svojim imenom i prezimenom stoje iza javno prezentiranih stavova.

- Pretresam sa njima sve moguće teme na duhovit, intrigantan i  provokativan način samo zato što su mi svi drugi načini dosadni. Živim u Maglaju, gdje je i u 21. vijeku skoro pa sve tabu tema, barem javno, pa otvoren dijalog nije slučaj, a dodatno je teško jer vam se zna 124. koljeno unatrag, pa se brzo i lako ispostavi da je svaki manjak konstruktivnog dijaloga dobar za nas! - pojašnjava Musaefendić.

Smatra da su većinu ljudi životni stil i primanja, ko ih ima, svezali za monitore i udaljili od „mesne“ komunikacije i da ona u Maglaju, da nema fejsbuka, ne bi mogla naći puno, ako bi uopšte i našla, ljudi sa kojima bi mogla razmijeniti misli o zbivanjima u politici, nauci, kulturi i sportu, a da se pri tome i slatko nasmije i razljuti.

- Stil kojim pišem je satira unutar satire ili sarkazma kojem se, barem u Maglaju, ne nazire ni začetak, pa me mnogi teško vare. Ako na to sve dodate i opscenost i vulgarizme na kojima uopšte ne škrtarim, lahko je doći do zaključka da u svojoj neposrednoj sredini ne mogu ostvariti svakodnevnu komunikaciju koja bi me zadovoljila na bilo kojem nivou. Pokušala sam. U tim razgovorima uživo najčešće bih bila prekinuta stavljanjem kažiprsta preko usana - pojašnjava Selma.

Naglašava da, uz sve drugo, ne pripada ni jednoj nacionalnoj ili vjerskoj grupi.

MRŽNJA

- Ne znam je li opredijeljenost Bosanka i Hercegovka svedena pod „ostali“ i, ako je tako, ne vidim ni najmanju prepreku da se deklarišem kao takva. Lakše je izgovoriti i napisati riječ. Jesam li vjernik? To je moja privatna stvar. Jesam li religiozna? Nisam. Ne smatram da trebam pripadati grupi ljudi kojima jedan plaćenik govori da ne treba ubiti, ukrasti, slagati.  Pa još naredni sat ili dva mi argumentovati zašto ne trebam činiti te tako ekonomično blatantne grijehe - to su temelji odgoja koje svaki prosječan roditelj ugradi u svoje dijete još za vrijeme ranog djetinjstva - misli Selma.

Ubijeđena je da je najveći problem za BiH i cijelu regiju - mržnja! U jednom od svojih statusa piše „da mladi ljudi ne odlaze iz BiH zbog posla i nemanja novca, nego zbog mržnje koja se sve većom brzinom šiti Balkanom“.

- Jedan od najvećih problema za ovaj prostor je mržnja, religijska i nacionalna. Obje su pakovane u slatkastu ambalažu da i djeci budu primamljive. Mislim da je ona „nacionalna“ malo skuplja jer je „religijska“ baždarena za rasadnik siromašnih koji će se poslije ili obogatiti ili krvlju platiti svoju naknadno stečenu naviku da potvrdno klimaju glavama na tuđe izjave koje ne razumiju. Ironija nastaje kada vidite da stasaju nove generacije nezadojene mržnjom, ali koje, nažalost, odlaze iz BiH. Kao takvi, slobodnog uma i duše, nepodobni su i najlakše ih se riješiti oduzimanjem svih izgleda za budućnost. Tako im se servira priča da je nemoguće naći posao. Onima koji uspiju preći taj prag brzo srežu krila mizernim platama, zatupljivanjem ili otkazima. Mislim da je priča o „nezaposlenju“ sredstvo koje mali broj moćnika koristi za pravdanje ostanka na položajima. A kako se najlakše riješiti neistomišljenika a da ih ne protjerate ili ne pobijete?! Ubijedite ih da njihov dom nije njihova budućnost, nego kraj. I dok se okrenete na debelom stablu mržnje nikne nova grana o koju možemo zakačiti još jednu bijelu zastavu predaje - objašnjava Selma.

 PSOVKA

Kaže da joj zvuče nevjerovatno priče starijih da je na ovim prostorima vladalo „savršenstvo međuljudskih odnosa koje je 1992. preko noći palo u blato“.

- Iz kojeg god ugla sagledam te dvije izjave nešto mi nedostaje u cijeloj raboti. Ne trebaju mi zvanični demografski pokazatelji kako bih vidjela da je u Maglaju danas većinsko bošnjačko stanovništvo. Pomislio bi čovjek da sada, eto, treba vladati to savršenstvo, ali đavola je teško za rogove uhvatiti jer i danas imamo isti, samo usiljen, privid. Danas sam pak i ja starija, prepoznajem tromost dijaloga i rasprava i nedostatak volje i interesa za tim - priča Selma.

Potom naglašava da je u okruženje u kome živimo normalno diviti se licemjerima, osuđivati one koji licemjerima kažu da su licemjerni. 

- Može se to vidjeti po reakcijama na društvenim mrežama i u javnosti. Najbanalniji primjer je negiranje prirodnosti psovke. Zapodjenite dijalog ili raspravu na akademskom nivou i sve teče kao podmazano. Najčešći pokazatelji su komentari tipa divno, sjajno, u sridu i potpisujem. Ubacite stilsku psovku u javnosti i odmah ste bačeni na margine. To je jedini odgovor na dijalošku provokaciju. Na društvenim mrežama je to drugačije. Dopisujete se sa mnoštvom umova iz raznih sfera života gdje vas mnogi privatno i ne poznaju. Počinje izgradnja konstruktivnog dijaloga, razmjene informacija, iskustava, ideja i želja - pojašnjava Selma.

Nedavno je, kada je u Haškom tribunalu čitana presuda Ratku Mladiću,  provocirala svoje fejsbuk-prijatelje i pozvala ih da se takmiče u izjavama mržnje. Odziv je, kaže, bio loš, „razočaravajući i nikakav“.

- Vjerovatno su shvatili kako pokušavam ukazati na glupost koja prati strast i momenat nekontrolisane misli. Htjela sam stav „sa margina“ prenijeti na glavnu „džadu“i potom ga pregaziti uz bruku argumenata. Na kraju sam morala zamoliti jednu, jednako svojeglavu i inspirativnu, čitateljku da se potrudi napisati uvredu baziranu na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi. Ovim putem joj se zahvaljujem. Mislim da je vremenom došlo do zamjene teza: margine su postale glavne saobraćajnice gdje marginalizirani ljudi vladaju ovim prostorom.  Prikladniji termin za nas ostale bi bio „kozija staza“ - pojašnjava Selma.

Smatra da iako je fejsbuk preuzeo komunikacijski život građana u BiH nije on ugasio aktivizam, nego ga u BiH nije ni bilo, a promjene zahtijevaju vrijeme.

- Facebook je osnovan 2004. Kod nas u BiH nije saživio do 2006-2007. Ne mislim da ova ili bilo koja druga društvena mreža negativno utiču na stvarni aktivizam jer od 1995. pa do perioda kada je FB preuzeo komunikacijski život građana u BiH - ne sjećam se da je postojao bilo kakav javni čin društvenog aktiviranja, okupljanja, masovnih protesta ili slično, uključujući i one virtualne. Promjene zahtijevaju vremena, a mi nismo baš „najbrža“ nacija, pa nam treba vremena i za „vremena“. Ameri, Rusi i Japanci nadjevaju imena Mjesečevim kraterima dok mi pužemo po Bosni prkosnoj u pelenama s etiketom krsta, mjeseca i zvijezde i Davidove zvijezde, vidno zalijepljenim na našim guzicama. Ipak, mislim da smo napravili mali korak za nas, a veliki za čovječanstvo: počeli smo se pojedinačno žaliti našim starješinama da nam trebaju nove pelene jer ove ne mogu upiti više sranja - zaključuje Selma. 

RODITELJI, VOLITE DJECU

No, sve to nema veze sa ljubavlju koja je za Selmu kao zrak i koje ima i u BiH!

- Naravno da ima ljubavi i u BiH. Ona je kao i zrak koji udišemo. Kad nestane zraka ili ljubavi, nestat će i nas. A kratko ću se osvrnuti na dom, roditelje i djecu. Sve više sam dojma da današnja politička elita za svog djetinjstva nije osjetila istinsku i bezuvjetnu roditeljsku ljubav, onu koja se ne kupuje izletima, skupim privatnim školama, još skupljim autima i naskupljim odvjetnicima. E, zbog toga je moja poruka za kraj: roditelji, volite svoju djecu da ona poslije ne bi mrzila čitav svijet - zaključuje Selma Musaefendić, koja je nedavno objavila i status da „nema zatvarat' Hag dok i Julija ne popije svoj otrov“!

 

 



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

dino
33 PITANJA - Dino Šaran: RECI BABA ĐE SU PARTIZANI !
17.02.2018

Kultni sarajevski bend Letu štuke nakon duže pauze nedavno je predstavio novi singl „Bože zdravlja“, koji već ima 100 hiljada pregleda na YouTubeu. Ovo je prvi singl koji najavljuje album koji je već završen

senad
AVDIĆ: O mom trošku, u ime PLBiH, Muslimović je obilazio bošnjačke oficire u JNA (III)
07.02.2018

Početkom februara 1992. zamolio me je da mu osiguram automobil jer je želio otputovati u Mostar da bi na licu mjesta vidio prilike u Mostaru. Po povratku nije otkrivao detalje o posjeti Hercegovini, ponavljao je sto puta ispričane frazetine o ....

februarske demonstracije 2014 2
Vlast ignorancijom ubila bunt
07.02.2018

Godišnjica najvećih protesta u BiH od nezavisnosti države - kada će ljudi u BiH shvatiti da su gladni stomaci i bolesna djeca samo gladni stomaci i bolesna djeca i da među njima nema razlike ukoliko su Srbi, Bošnjaci ili Hrvati ili ostali.

SBF