Apoteke Sarajevo
kučukalić

Abdulah Kučukalić : Sudski psihijatar mora brzo misliti

29.11.2017
 Kao subspecijalista forenzičke psihijatrije, prof. dr. sci. Abdulah Kučukalić u ulozi stalnog sudskog vještaka na sudovima širom Bosne i Hercegovine i izvan nje počeo se pojavljivati davne 1985. godine. U protekle 32 godine, svoje znanje i mišljenje je u sudnicama branio više od 1.000 puta. Pitanjima su ga nemilosrdno rešetali advokati, tužioci, sudije jer, kako sam kaže, „u većini slučajeva nalaz ne odgovara jednoj strani“ i sve će pokušati da ga dovedu u pitanje. Ukrali su mu auto, obili stan! Pacijenti su mu nerijetko višestruke ubice i počinioci najtežih krivičnih djela. Glumu psihičkog oboljenja brzo prepoznaje, mada priznaje da se povremeno pojave i vješti glumci.




Piše: Zdravko Čupović (zdravko@startbih.info)
Foto: Mevludin Mekić



Redovnog profesora i do prije godine šefa Psihijatrijske klinike Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), kada je penzionisanjem prestao njegov angažman na KCUS, po dogovoru smo sačekali u njegovoj privatnoj ordinaciji, gdje se upravo vratio sa suda. Očekivano, o konkretnim sudskim slučajevima ne može govoriti. 


  • KOMPLETNA LIČNOST


- Forenzička psihijatrija je sudska psihijatrija gdje se za potrebe suda koriste psihijatri za procjenu mentalnog zdravlja pojedinaca u sudskim slučajevima. Po zahtjevu suda, traži se da psihijatar procjeni strukturu ličnosti optuženog, njegove intelektualne sposobnosti, kognitivno funkcioniranje, mentalno zdravlje, da li boluje od neke bolesti koja bi uticala na izvršenje krivičnog djela ili, recimo, na sposobnost zaključivanje nekih ugovora kao što su testamenti, ugovori o doživotnom izdržavanju i slično - otvara razgovor dr. Kučukalić, za magazin Start BiH.

Forenzičkom psihijatrijom se, kaže on, mogu baviti osobe koje imaju dobro stručno obrazovanje i prošle su edukacije iz forenzičke ili sudske psihijatrije.

- Sudski psihijatar mora brzo misliti, nema u sudnici vremena da dugo smišlja odgovore na raznovrsna pitanja koja, nekada, imaju za cilj da destabliziraju sudskog vještaka da bi suprotna strana izvukla neku korist. Svakodnevno se „branimo“ na sudu jer su rijetke situacije kada se sve strane slažu sa nalazom vještaka. Ovaj posao je stresan, zahtjevan i zato vještak mora biti kompletan ličnost i pun samopouzdanja koje je bazirano na stručnom znanju - navodi dr. Kučukalić.


  • FOLIRANJE

Vještaci se najčešće angažuju u krivičnim predmetima, a poslije rata takvih slučajeva, naročito težih krivičnih djela poput ubistava, silovanja i teških krađa, ima znatno više nego prije rata, tvrdi naš sagovornik, pri čemu u većini slučajeva optuženi ne priznaje krivično djelo. 

Zbog svega toga advokati, kaže on, pokušavaju kroz sudski postupak izvući neki benefit za optuženog dok su optuženi nerijetko spremni da lažu, simuliraju ili disimuliraju bolest, nastoje psihičke tegobe prikazati u jačem intenzitetu nego što jesu, a nije im strano ni laganje, lažno svjedočenje, optuživanje drugih. Često se, dodaje on, u praksi susreće i sa laicima koji su već ranije činili neka krivična djela, ali i dalje pokušavaju glumiti duševnu bolest.

- Lako to prepoznamo mada se oni i dalje, kao u pozorištu, trude da imitiraju duševnu bolest, što nekada bude i duhovito. Imate situacije kad optuženi šute kada ih pitate za ime i neke osnovne podatke, okreću glavu u pravcu plafona, zidova, čupkaju se za uši, bradu. To je, uglavnom, loša gluma. Ima stručnih gluma, pa čak i dilema, zato što se ljudi koji su dugo u zatvorima susreću sa zatvorskim forenzičkim slučajevima, kreću se ili žive zajedno sa duševnim bolesnicima koji su upućeni na liječenje. Od njih i vizualno poprime ponašanje - priča dr. Kučukalić pomalo u šali.
Potom se prisjeća lica iz jednog znatno ozbiljnijeg i kompleksnijeg slučaja.


  • SUMANUTOST


- U pitanju je bilo višestruko ubistvo. Prethodni vještak je u svom mišljenju naveo da je osoba mentalno zdrava. Međutim, tokom saslušanja su na sudu primijetili da optuženi u nekim situacijama ne daje baš suvisle odgovore pa su odredili tim vještaka, i mene među njima, da ga ponovo pregledaju. Mi smo sa njim razgovarali dva sata tokom kojih on nije pokazao nijedan simptom koji bi ukazivao na duševnu bolest. Ali, zbog tih zapažanja i sumnji sa suda mi, smo nastavili - priča naš sagovornik.

Zatim dodaje kako su se teme razgovora normalno mijenjale od posla, porodice, preko fudbala i radnih aktivnostisve dok se nisu dotakli religije.

- Kada smo počeli da diskutujemo o religiji izbio je vulkan sumanutih ideja. Religija je bila okidač gdje je on fokusirao svoju sumanutost. Tek smo tada vidjeli da se radi o pravom duševnom bolesniku. On je bio potpuno neupadljiv u uobičajenoj komunikaciji, razgovorima i aktivnostima. Ali kada smo došli do religije, izbila je sumanutost, nekritičnost, iracionalnost i religiozne ideje u kombinaciji sa paranoidnim. To je bio glavni razlog izvršenja njegovog krivičnog djela, što je u potpunosti promijenilo tok cijelog slučaja. On nije bio sposoban da shvati značaj djela kojeg čini i upravlja svojim postupcima. Bio je neuračunjljiv za to krivično djelo - opisuje dr. Kučukalić.


  • LJUBOMORA


 Naš sagovornik ne krije da vještaci često trpe i intenzivan strah od nekih osoba sa teškim poremećajem strukture ličnost, koje imaju dugogodišnji kriminalni dosje, pokazuju izuzetnu netoleranciju na frustracije, ne žele da razgovaraju, ponižavaju svojim izjavama, a sve to treba istrpiti, adekvatno sagledati i donijeti odluku koju traži sud. 

- Prijetnje su uobičajene. Nisam imao direktnih prijetnji, ali jesam neugodnih situacija. Ukrali su mi automobili, obili stan. Može to biti i slučajnost, ali se podudarilo sa mojim angažmanom u nekim predmetima. Inače, prije početka sudskog procesa vještaci se moraju predstaviti, reći čak i adresu te još drugih ličnih podataka - navodi dr. Kučukalić.

Česti su, dodaje on, i slučajevi ubistava kod osoba koje jako dobro funkcioniraju u socijalnom, pa čak i u porodičnom životu, ali imaju samo jednu sumanutu ideju - ljubomoru prema supruzi. 

- Kroz tu sumanost oni počinju da provjeravaju nebitne stvari i da ih različito interpretiraju. Dođu kući, podižu čaršafe i traže dlakicu ili fleku što im je dovoljan argument da im je neko bio sa ženom. Paranoidna ljubomora. Takve sumanute interpretacije često dovode do tragedije. Obično se cijeli komšiluk čudi jer je osoba bila ljubazna, prijatna. Oni su potpuno neupadljivi za okolinu. Kada ne postoji osnov za ljubomoru, a osoba je i dalje manifestira, to je znak da je treba uputiti psihijatru da bi se preventirao neki nemili događaj. Liječenje, i kad je u pitanju ljubomora, jeste efikasno. Psihijatrija je mnogo napredovala - ističe naš sagovornik.

Dr. Kučukalić, međutim, priznaje da jeste problem kako ubijediti osobu kod koje je prisutna neosnovana ljubomora da potraži stručnu pomoć. Osim prisilne hospitalizacije, koja je zakonski regulisana, najveća odgovornost u preventivnom smislu, očekivano, leži na porodici i partneru.

- Nažalost, u praksi se to rijetko dešava. Ljudi nemaju snage da izvrše pritisak, odustaju, boje se i ne prijavljuju. Sve to zna dovesti do tragedije -iskren je naš sagovornik.


  • DUŠEVNA BOL

Najveći okidač za pomračenje uma, kako pokazuje dosadašnja praksa, jeste stres.

- Stres je najveći okidač psihičkog poremećaja, odnosno izvršenja krivičnog djela. Afektivna razdraženost kao posljedica stresa je najčešći uzrok privremenog narušavanja psihičkih sposobnosti ili, što narod kaže, „pomračenja uma“. Mnogi ne razumiju da se ljudi nakon toga vrate u „normalu“ i misle da neko nešto folira, ali to su privremene duševne bolesti. Slična je stvar kao kod alkohola koji je također čest uzročnik jer su pijane osoba sklone agresivnom ponašanju, razdražljivi su. Međutim, čim se otrijezne, sve to nestaje - ilustruje dr. Kučukalić te dodaje da su poslije rata u porastu psihički poremećaji povezani sa stresom: posttraumatski stresni poremećaj, reaktivne depresije, akutni psihotični poremećaji...

Kada su u pitanju angažovanja vještaka u parnicama, ona se najčešće odnose na tužbe za nadoknadu nematerijalne štete: uvrede, klevete...

- U takvim situacijama pregledavamo i procjenjujemo da li je ta osoba imala određene psihičke tegobe zbog nekog teksta ili nečeg drugog. Duševni bol se dokazuje, jer se pišu razne stvari o ljudima što ih, naravno, pogađa naročito ako nije istina i to utiče na njihovo psihičko zdravlje - pojašnjava dr. Kučukalić.

Istovremeno, za vanparnične predmete kaže da su obično vezani za poklanjanje nekretnina, sklapanje ugovora o doživotnom izdržavanju, testamentima...


  • TESTAMENT

- U tim slučajevima procjenjujemo da li osoba od recimo 80 ili 90 godina zaista želi da pokloni nekome nešto. Tu se često pokušava prevariti. Unutar porodice se najčešće tuže zbog nasljedstva i obično se desi da neko iskoristi obično stariju i nemoćnu osobu, da potpiše ugovor o izdržavanju, a da to niko drugi od porodice ne sazna. Tek nakon smrti se pojavi taj dokument, ali mi tada na osnovu medicinske dokumentacije možemo dati mišljenje da li je bolest uticala, da li se djelovalo sugestivno i da li je ugovor potpisan na prevaru - ilustruje dr. Kučukalić.


  • NIJE LUD SVAKO KO PRIČA SAM SA SOBOM 


Na komentar o istinitosti narodne tvrdnje da je „lud svako ko priča sam sa sobom“ dr. Kučukalić se samo nasmijao, ali ipak potvrdio da u njoj ima djelimično i istine.

- Ljudi su opterećeni obavezama pa nerijetko razmišljaju naglas i sami sebe podsjećaju na neke obaveze što drugi mogu protumačiti kao ludilo. Međutim, kod nekih bolesti, pogotovo šizofrenih, može se vidjeti da ti ljudi sami sa sobom pričaju, odnosno komuniciraju sa glasovima koje čuju u glavi, tako da ta narodna ima neko utemeljenje - kaže naš sagovornik.


  • KAZAMATI NISU RJEŠENJE


Dr. Kučukalić ističe da savremena psihijatrija omogućava adekvatno liječenje većine psihičkih poremećaja. 

- Mnogi misle da je duševne bolesnike najlakše zatvoriti u kazamate i na taj način ih se riješiti. Današnja psihijatrija ima sasvim drugačiji pristup. Imamo odlične metode liječenja i prevencije, pa i za osobe koje upadnu u neku fazu duševne bolesti ne znači da više nema povratka u smislu rehabilitacije. Naprotiv, većina njih može ponovo doći u stanje stabilnih reemisija, mogu funkcionirati i dati puni doprinos okolini pod uslovom da budu u redovnom kontaktu sa psihijatrom. Redovna terapija je preduslov svega - ističe on.


  • SAMOPOMOĆ


Rad na sebi i jačanje samopouzdanja spadaju među najvažnije preventive i načine borbe protiv stresa.

- Imate slučajeve da vas ljudi napadaju i ponižavaju bez razloga i ako to dopustite, osjetit ćete psihičke tegobe. Morate izgraditi odbrambeni mehanizam i ne dozvoliti nikome da atakuje na vaše mentalno zdravlje - savjetuje naš sagovonik.

Potom ovaj stručnjak navodi i druge preporuke:

- Svi koji su radnosposobni ne smiju raditi više od osam sati. Ostalo vrijeme trebaju posvetiti odmoru, relaksaciji i aktivnostima u kojima uživaju. Tako će sačuvati svoje mentalno zdravlje. Danas toga nema! Svi rade prekovremeno. Treba voditi računa o fizičkom zdravlju, ishrani, konzumiranju alkohola...



  •  MLADI NAJUGROŽENIJI 


Zanimljiva je tvrdnja dr. Kučukalića da su mladi ljudi predisponirani da im se u tom životnom dobu pojavi neka duševna bolest.

- Ona se uglavnom i javlja u tom periodu jer su od puberteta izloženi stresu. Ako imaju i predispozicije, visok je rizik da će oboljeti. Duševne bolesti kod mladih su u porastu s obzirom na visoku prisutnost stresa u BiH. Mladi su nezaposleni i samim tim stalno su pod stresom. Nemate primanja, ne možete zasnovati porodicu, nemate sredstva za elementarnu egzistenciju, niti uopšte imate predstavu da li ćete i kada riješiti te probleme, a već ste recimo u tridesetim godinama. Naravno da će vremenom početi pokazivati psihičke poremećaje - kaže dr. Kučukalić.



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

vr
Dežure domova zdravlja u Kantonu Sarajevo
29.12.2017

Javna ustanova Dom zdravlja Kantona Sarajevo, po već ustaljenom rasporedu, organizovat će dežure za vrijeme novogodišnjih praznika.

zaga
Zagađenje zraka ostavlja dugoročne posljedice naročito na hronične bolesnike
26.12.2017

Upozoravaju da su zbog aerozagađenja unutrašnjeg i vanjskog okoliša najugroženija djeca do pet godina starosti, osobe starije od 60 godina, hronični plućni i srčani bolesnici.

jem
Milion ljudi u Jemenu za koje se sumnja da su oboljeli od kolere
21.12.2017

Broj osoba u Jemenu za koje se sumnja da su oboljeli od kolera popeo se na milion, prenosi Reuters.