Apoteke Sarajevo
hastahana

Hastahana i Tašlihan, šta će nam te starine?

04.10.2017
U posljednjem broju magazina Start BiH objavljen je tekst na temu odnosa vlasti prema našem nacionalnom blagu. Tekst prenosimo u cijelosti: 



Prvo je došla vijest da bi stara Električna centrala u centru Sarajeva koja je prije nekoliko godina proglašena nacionalnim spomenikom mogla biti srušena! Potom je lokalitetu pored hotela „Evropa“, poznatijem kao Tašlihan, ukinut status nacionalnog spomenika jer „je sačuvano manje od pet posto izvornog zdanja“ i na tom lokalitetu bi investitor trebao graditi tržni centar! Nakon toga je Sarajevom i društvenim mrežama prostrujala informacija da će na jednoj stambenoj zgradi u Starom Gradu, koja je proglašena nacionalnim spomenikom, biti nadzidan stan! Vlasnici stanova u toj zgradi su to danima sprječavali sjedeći na krovu zgrade i pozivajući inspekciju! 


 RUŠE SKENDERIJU?


Osim toga, na zgradi Pravnog fakulteta je sagrađena metalna nadstrešnica, potom je Vlada FBiH podnijela zahtjev za promjenu regulacionog plana Općine Centar kako bi na prostoru sarajevskog parka Hastahana, koji je u maju  preimenovan u Trg prof. dr. Nijaza Durakovića, gradila zgradu za svoje potrebe. Nakon toga je društvenim mrežama prostrujala neprovjerena informacija da postoji plan za rušenje Skenderije!? Ova tri posljednja objekta nisu nacionalni spomenici, ali čine identitet grada.

Asocijacija arhitekata BiH je reagovala ne bi li zaštitila Tašlihan. U anketi koju su tim povodom proveli je od 1.447 anketiranih njih 1.405 ili 97,1 posto bilo protiv gradnje tržnog centra na tom mjestu. Nakon ankete, saopštenjem za javnost su osudili bilo kakve aktivnosti koje štete integritetu i umanjuju značaj kulturno-istorijskih dobara BiH.

„Asocijacija smatra da je izgradnja arhitektonskog objekta na lokaciji Tašlihana nedopustiva s aspekta zaštite kulturno-istorijskog naslijeđa, sa aspekta urbanizma i sa aspekta arhitekture... Izgradnja bilo kakvog novog arhitektonskog objekta na prostoru Tašlihana koji nije u cilju promovisanja arheološkog lokaliteta je nedopustiva jer briše memoriju mjesta i guši duh mjesta, dva izuzetno značajna faktora kulturno-istorijskog dobra i nezamjenjiva parametra u sagledavanju grada“, napisali su arhitekti uz obrazloženje da „najavljena spratnost novog objekta od P+1 direktno ugrožava nacionalni spomenik Gazi Husrev-begov bezistan koji se većim dijelom nalazi u suterenu i nastavlja nanošenje štete drugom nacionalnom spomeniku - džamiji Ferhadija jer oba nacionalna spomenika tretira kao ornamente u prostoru bez ikakvog konteksta i veze s okruženjem. Izgradnjom novog objekta spratnosti P+1 prekida se kontinuitet arhitekture iz osmanskog perioda koji grade Gazi Husrev-begov bezistan i Ferhadija džamija“. No, u drugim slučajevima se nisu oglašavali. Kažu da „ne vide smisao u javnim komentarima“.

- Reagujemo tako što inspekcijama šaljemo desetine prijava povodom uočenog ugrožavanja nacionalnih spomenika. Smatramo da nema smisla da reagujemo izjavama u medijima jer imamo osjećaj da nam se oni na koje se te izjave odnose smiju ili izruguju ne uvažavajući to o čemu govorimo i rade po svom - kaže jedan od članova Asocijacije.  

U Upravi za inspekcijske poslove u FBiH kažu da često dobivaju prijave  povodom ugrožavanja nacionalnih spomenika. 

- Najčešće je riječ o nelegalnoj gradnji na zaštićenim područjima, prvenstveno na Baščaršiji u Sarajevu, Mostaru, Stocu, u neposrednoj blizini stećaka, o gradnji nekih privremenih objekata i, u posljednje vrijeme, postavljanju svjetlećih reklama na objektima koji imaju status nacionalnih spomenika. Djelujemo prema lokalnim vlastima i onima koji provode sporne radnje, ali smo ograničeni brojem inspektora. Imamo samo dva čovjeka u tom sektoru. Nedostaje i niz podzakonskih akata koji bi određenu problematiku podrobnije definisali - pojašnjava Anis Ajdinović, direktor Uprave. 


   KOMISIJA


On kaže da institucije prilikom izmjena regulacionih planova koje bi mogle da se dotiču nacionalnih spomenika konsultuju inspekcije, ali da ponekad imaju različita viđenja. Ipak, moraju uvažavati mišljenje ekspertnih institucija. 

Arhitektica Nasiha Pozder, potpredsjednica Naše stranke koja najčešće reaguje na anomalije sa gradnjom u javnom prostoru, smatra da je problem u aktuelnom sazivu Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika u BiH i nedostatku novca za zaštitu nacionalnih spomenika. Pojašnjava da Komisija ima pet članova: dva iz Federacije BiH (po jedan Hrvat i jedan Bošnjak), jednog iz RS i dva međunarodna člana od kojih se odustalo zbog nedostatka novac za njihov rad. 

- Ovaj suženi sastav, o čijoj stručnoj referentnosti nije teško donijeti sud na osnovu njihovih biografija, za svoj angažman je ishodio i naknade u visini plate ombudusmena za ljudska prava, te mogućnost zasnivanja radnog odnosa. Ako se zna da su u ovom sastavu od 2016. godine i da su u tom periodu donijeli osam odluka o proglašenju, 25 odluka o neispunjavanju kriterija za upis na listu i 14 izmjena i dopuna ranijih odluka, onda se tolika finansijska naknada ne čini recipročnom urađenom poslu. Još jedna, blago rečeno, anomalija oko trenutnog saziva komisije, koja proističe iz činjenice da u sastavu više nema međunarodne članove, jeste i pitanje njene ustavnosti. Time se bave stranke na državnom nivou - kaže Pozder.

On naglašava da je Komisija u ranijem sastavu, nakon dugotrajne i stručne analize i istraživanja i u skladu sa propisanom procedurom, zaštitila značajno veći broj objekata i lokaliteta. 

- Ne bih se složila da se odluke donose olako, ali njihove izmjene kojima smo svjedoci u posljednje vrijeme su olako donijete. Tu mislim na izmjenu odluke o Tašlihanu, koja je podigla veliku prašinu i ujedinila i politiku i struku i građane - objašnjava Pozder.

Zastupnik Naše stranke Dennis Graz je uputio Vladi FBiH poslaničko pitanje o finansiranju zaštite nacionalnog spomenika poput arheoloskog nalazišta Butmir, Tašlihana, Električne centrale i svih onih koji još nisu došli na red za uništavanje, a mogli bi uskoro. 

- Naime, Vlada FBiH se prema nacionalnom blagu ponaša maćehinski. Dopušta da ono što vrijeme i ratna razaranja nisu uništili, uništi nebriga i neulaganje u zaštitu spomenika. Tako, čini se, pripremaju samourušavanje ostataka spomenika i pripremu gradilišta za neke nove nebodere sa šljaštećim reklamama - kaže Pozder.


 PRIVATNO VLASNIŠTVO


Iz Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika naglašavaju da oni donose odluke za čiju provedbu su zadužene entitetske vlasti. Kako se nacionalnim spomenicima može prometovati, oni mogu biti i u privatnom vlasništvu. Njihov vlasnik je dužan nacionalni spomenik koristiti u skladu s utvrđenim mjerama zaštite, te da ih čuva i održava u skladu sa važećim propisima i obavještava nadležne službe zaštite o nastalim promjenama koje mogu bitno umanjiti ili narušiti svojstvo tog dobra. Ne smije ga koristiti i upotrebljavati u svrhe koje nisu u skladu sa njegovom prirodom, namjenom i značajem. 

Upozoravaju da odobrenja za intervencije na nacionalnim spomenicima daju nadležna entitetska ministarstva: u Republici Srpskoj Ministarstvo za prostorno uređenje, graditeljstvo i ekologiju, a u Federaciji BiH Ministarstvo za prostorno uređenje, te da sve intervencije moraju biti u skladu sa mjerama zaštite  propisane odlukom Komisije. Svako oštećenje ili uništenje nacionalnog spomenika je kažnjivo, a krivičnim zakonima entiteta su utvrđene kazne zatvora u trajanju 5-8 godina. Ukoliko je neki nacionalni spomenik ugrožen, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika obavještava inspekcijske službe ili pokreće postupak kod nadležnog tužilaštva. 

„Komisija ima dobru saradnju sa lokalnim zajednicama koje su nas do sada u više navrata obavještavale o ugrožavanju ili destrukciji dobara. Iako imamo ograničene nadležnosti u oblasti zaštite kulturnog naslijeđa, Komisija preduzima sve mjere koje joj stoje na raspolaganju, ali i pored toga implementacija Aneksa 8 nije potpuna, s obzirom na slabosti zakonskog i institucionalnog okvira, а posebno njihove neefikasnosti u segmentu inspekcijskog nadzora. Mi u Komisiji smatramo velikim nedostatkom nepostojanje inspektora nadležnog isključivo za kulturno naslijeđe jer sada nadzor nad ovim naslijeđem i nad svim intervencijama u prostoru vrši urbanističko-građevinski inspektor“, pišu iz Komisije.
 


 KOMISIJA SAMO IZMIJENILA ODLUKU


U konkrentom slučaju lokaliteta Tašlihan, iz Komisije tvrde da nikada nisu skinuli status nacionalnog spomenika, kao i da Komisija ni u jednom slučaju nije skinula neko dobro sa liste nacionalnih spomenika. Pojedini mediji, pišu iz Komisije, prenijeli su netačnu informaciju o ukidanju statusa nacionalnih spomenika za Arheološko područje  Ostaci Tašlihana i Graditeljska cjelina Gazi Husrev-begov bazistan sa dućanima u Sarajevu, a da to nikada nije bilo razmatrano u Komisiji jer je riječ o kulturno-istorijskom nasljeđu od izuzetnog značaja.

„Komisija je samo izmijenila odluku iz 2004. godine u segmentu koji se odnosi na mjere zaštite i to znači da i Tašlihan i Gazi Husrev-begov bazistan i dalje imaju status nacionalnog spomenika“, pišu iz Komisije i naglašavaju da su kontaktirali ministarstva kulture i sporta i prostornog uređenja u Vladi FBiH, inače vlasnika objekta. Kоnačno odobrenje za intervencije na nacionalnim spomenicima na prostoru FBiH izdaje nadležno ministarstvo za prostorno uređenje. Prije zaključenja ovog broja magazina Start nisu stigli odgovori iz ovog ministarstva na pitanja o statusu nekoliko nacionalnih spomenika koji su posljednjih mjeseci u fokusu pažnje javnost.


 I U MINISTARSTVU ČULI ZA RUŠENJE


Odgovori na pitanja ko je prodao Električnu centralu privatnom preduzeću, kada i pod kojim uslovima i ko je bivši vlasnik koji se protivio proglašenju Električne centrale u Hisetima u Sarajevu nacionalnim spomenikom izgleda i dalje ostaju  pod velom tajne. Naime, iz Komisije kažu da o tome ne mogu govoriti jer „prema zakonu o slobodi pristupa informacijama u BiH i Zakonu o zaštiti ličnih podataka, podatak ko je bio prethodni vlasnik koji se protivio proglašenju Centrale spomenikom spada pod zaštitu privatnosti treće strane“. No, ne dostavljaju bilo kakav dokaz da su proveli tekst javnog interesa. 

Značajno je ipak naglasiti da mjere zaštite i način vrednovanja nacionalnog spomenika ostaju neizmijenjeni, kao i obaveze entitetske vlade i nadležnih službi bez obzira na to ko je vlasnik, korisnik ili upravitelj nekog spomenika. Tako  kažu u Komisiji za zaštitu nacionalnih spomenika, a imovinske i političke kriterije oni ne razmatraju. Tragom priče da će Električna centrala biti srušena, kontaktirali smo i njenog novog vlasnika, preduzeće „The Place“ iz Sarajeva. Ni oni još ne znaju šta će biti s objektom.

- Nema još konkretne odluke šta će biti sa tim objektom, možda će se nešto više znati do kraja godine - kazao nam je  jedan od advokata ovog preduzeća.
U Ministarstvu prostornog uređenja u Vladi FBiH kažu da su oni dali samo saglasnost za postavljenje skele za zaštitu objekta, ali da su „i oni čuli da se govori o rušenju zgrade“. 




NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

jug
Da Jugoslavija postoji danas, da bi li bila jedna od svjetskih velesila?
19.01.2018

Ne, Jugoslavija ne bi bila velesila.

arapović
ADIS ARAPOVIĆ:Prvo odbrana disertacije, pa konačan obračun s veleizdajnicima, dinastijama, tajkunima i hohštaplerima u vlasti i opoziciji
10.01.2018

Projekt menadžer Centara civilnih inicijativa (CCI) Adis Arapović odlučio je zamijeniti nevladin sektor političkim. Svoj odlazak nagovijestio je i u intervjuu za magazin Start BiH u kojem je, između ostalog, na pitanje novinarke Starta,

djed mraz sa p oklonime
Postojanje Djeda Mraza s aspekta fizike kao nauke
29.12.2017

Djeda Mraz radi ne 24, već 31 sat, zahvaljujuci različitim vremenskim zonama koje se smjenjuju na Zemlji. Uz pretpostavku da putuje sa istoka na zapad (što izgleda logično), znači da mora obaviti 822.6 posjeta u jednoj sekundi