Apoteke Sarajevo
neum

Kovačević: U zaleđu Neuma treba izgraditi konsignacijsku, industrijsku i bescarinsku zonu, zaposliti 30.000 ljudi

30.09.2017
Piše: Rubina Čengić (Magazin Start BiH)


Bosna i Hercegovina ima izlaz na more i u skladu sa međunarodnim aktima je obalska država, ali nema propise, institucije i mehanizme koji bi je činili pomorskom državom, pojašnjavaju iz Ministarstva prometa i komunikacija u Vijeću ministara BiH. Istovremeno, nezavisni eksperti tvrde da je BiH i te kako pomorska zemlja i da joj treba dobra strategija da se taj potencijal iskoristi i 30.000 ljudi zaposli na poslovima koje obezbjeđuje potencijal koji proizlazi iz izlaza na more. 

KATASTAR

- BiH ima prava i obaveze koje se odnose na obalske države, bez obzira na postojanje ili nepostojanje unutarnjeg zakonodavstva, ali i sa namjerom da postane država zastave i država luke. Potpisnica je 69 međunarodnih akata iz ove oblasti, uglavnom sukcesijom ili kasnijim pristupom. U smislu Konvencija Ujedinjenih nacija o zakonu o moru (UNCLOS konvencije) i instrumenata Međunarodna pomorska organizacija (IMO) nije država luke, nema registar brodova, odnosno zakon i propis kojim se dodjeljuje nacionalnost brodovima, ne izdaje dokumentaciju kojom bi se brodovi ovlastili da plove pod zastavom BiH, te tako BiH trenutno nije ni država zastave - kažu u Ministarstvu prometa i komunikacija u Vijeću ministara BiH.

Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, BiH ima obavezu da donese propise kojima se uređuje plovidba i da u tom sektoru uspostavi pravni, institucionalni i operativni mehanizam u skladu sa propisima EU.

- Prioriteti su uspostava pomorske administracije, kadrovsko jačanje, pristupanje međunarodnim pravilima i donošenje državnog zakona koji mora usvojiti Parlament BiH - kažu u Ministarstvu.

No, inžinjer saobraćaja Ševal Kovačević, ekspert za prava mora, tvrdi da je BiH pomorska zemlja jer joj je more duboko usječeno u njen teritorij, katastar joj izlazi na more, u trenutku proglašenja nezavisnosti Neum je bio dio BiH...

- Prema Međunarodnoj konvenciji mora BiH je pomorska zemlja i to nema veze sa zakonima i propisima. Mi imamo 5,5 kvadratnih kilometara mora dubokog 21 metar, obalu, morsko dno ravno kao tepsija na kom se nalaze amfore, brodovi, izvori pitke vode snage jedan kubni metar u sekundi. Sa tog aspekta moramo imati „slobodan međunarodni plovni put do otvorenog mora“, što nije isto što i „neškodljiv prolaz“ koji je pod kontrolom druge zemlje - pojašnjava Kovačević.

  LUKA, STRATEŠKO MORE

U takvo more, objašnjava on, može uploviti bilo koji brod. Kaže i da BiH ne treba luku, nego vezove za jahte i manje brodove, da treba izgraditi tunel kroz Klek i do mora dovesti željeznicu i cestovnu infrastrukturu.

- U zaleđu Neuma treba izgraditi konsignacijsku, industrijsku i bescarinsku zonu, zaposliti 30.000 ljudi. Sada 1.000 ljudi preživljava ljeti od šake turista, školjki i škampa. Treba nam strategija i plan iako ništa od toga nije uslov da BiH bude pomorska zemlja - pojašnjava Kovačević.

Iz Ministarstva najavljuju skori ulazak Prednacrta zakona o pomorskom dobru i pomorskoj plovidbi u parlamentarnu proceduru. Na zakonu je radila radna  grupa koju su činili ovlašteni predstavnici nadležnih entitetskih ministarstava, Vlade Brčko Distrikta BiH - Kapetanija Brčko i Lučke kapetanije Neum, te međunarodni eksperti i predstavnici Evropske komisije za tehničku podršku i razmjenu informacija (TAIEX).

„Novim zakonom je unutrašnja plovidba odvojena od pomorske. Do usvajanja zakona o pomorskom dobru i pomorskoj plovidbi ta oblast je uređena federalnim Zakonom o unutarnjoj i pomorskoj plovidbi“, pojašnjavaju iz Ministarstva. Za sada, napominju, nema procjena o izvodivosti ili ekonomskoj isplativosti luke u Nuemu.

„Pojedinci smatraju da u budućnosti luka u Malostonskom zaljevu može biti strateški interes. Prije toga je važno izgraditi putni koridor, odrediti pomorske granice i izlaz na otvoreno more. Neumski akvatorij nema vezova i potrebne infrastrukture. Sada brodovi uplovljavaju na sidro, a pravila nautike nalažu da se sidro spušta na konopcu ili lancu četiri puta dužem od dubine mora. Pitanje je da li je i to podnošljivo za akvatorij“, pišu iz Ministarstva.

Naime, ekolozi upozoravaju da ako u more duboko 25 metara brod mora spustiti 100 metara lanaca i ako su na tom prostoru u jednom trenutku tri plovila po 30 metara i svi spuste po sto metara lanaca - živi svijet u akvatoriju to ne može izdržati, niti ima mjesta za sva ta plovila. 

KAPETANIJE

Inače, BiH nema pomorske škole. Ima tri kapetanije: Kapetaniju pomorske plovidbe ili prometa Neum, Kapetaniju unutrašnje plovidbe Ostrožac i Kapetaniju Brčko Distrikta BiH. Kapetanija obavlja administrativno-upravne, stručne, tehničke poslove, poslove nadzora plovidbe, traganje i spašavanje ljudskih života i imovine na plovnim putevima, utvrđivanje sposobnosti čamaca, plutajućih objekata i skela za plovidbu, vodi registar čamaca, plutajućih objekata i skela...

POMORCI IZ ROGATICE I HAN-PIJESKA

Bez obzira na činjenicu da u BiH nema pomorskih škola, državni zakon o pomorskom i unutrašnjem saobraćaju, registar plovila, pomorsku administraciju, trgovačku flotu, prema podacima lučkih kapetanija, BiH ima oko 800 pomoraca i to iz Rogatice, Bileće, Gacka i Han-Pijeska, te zapovjednika broda od 350.000 tona koji je iz Gradačca. U lučkim kapetanijama u BiH pomorske ispite polažu   stanovnici Njemačke, Austrije i drugih evropski država jer je to u BiH znatno jeftinije. Uzgred, svi strani brodovi koji plove vodama BiH moraju imati istaknutu bh. zastavu. 

GRANICA NA MORU

Ševal Kovačević upozorava da granica na moru između BiH i susjedne Hrvatske, ma koliko krivudava bila, treba da ide sredinom Malostonskog zaliva.   

- Hrvatska za početak mora da popravi Pomorski zakonik iz 1994. godine  jer je njime zatvorila izlaz BiH na more, pa joj je u skladu sa tim ostao samo neškodljivi prolaz. To je suprotno Konvenciji o pravima mora - pojašnjava Kovačević.
Profesor na predmetu Politički sistemi na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu  Suad Kurtčehajić smatra da BiH, nakon gubitka Sutorine, ima znatno lošiju poziciju u borbi za svoja prava na more, te da bi ostrva Mali i Veliki školj mogla igrati značajnu ulogu u jačanju pozicije BiH u razgovorima o pravima na more.

- Kada smo odustali od Sutorine, odustali smo od avnojevskih granica BiH. Pitanje je šta bi Hrvatska mogla tražiti jer nastupa sa jačim kapacitetima nego je u slučaju Sutorine nastupila Crna Gora. Ključnu ulogu imaju dva školja i mislim da zbog toga Hrvatska odugovlači sa ratificiranjem granice. U tom procesu treba insistirati na dogovoru između Alije Izetbegovića i Franje Tuđmana - misli Kurtčehajić 
Kovačević smatra da Mali i Veliki školj  nemaju toliki značaj. 

- Sutorina nije bila u posjedu BiH u trenutku raspada Jugoslavije i osamostaljenja BiH dok je Neum sasvim druga priča. Neum je u katastru BiH od 1897. godine, Neum ima statističke krugove, tamo su bila biračka mjesta na prvim izborima i tu je presudna međunarodna konvencija o pravima mora i granicama na moru - pojašnjava Kovačević. 

 OBORILA PRIJEDLOG ZAKONA 

Na zakonu o unutrašnjoj i pomorskoj plovidbi u BiH se radi 15 godina. Ranija verzija nacrta spomenutog zakona je, podsjećaju iz Ministarstva, pripremana godinama, održani su brojni sastanci komisije, radnih grupa...

- Nadležne institucije su dale potrebne saglasnosti, Vijeće ministara BiH je utvrdilo prijedlog i uputilo ga u Parlament. Parlamentarna komisija za transport i komunikacije Predstavničkog doma je januara 2009. usvojila principe zakona i uputila ga Predstavničkom domu u kome su zastupnici iz Republike Srpske glasali protiv pozivajući se na ustavnu nadležnost BiH - pojašnjavaju iz Ministarstva.



NAJNOVIJE IZ RUBRIKE

jug
Da Jugoslavija postoji danas, da bi li bila jedna od svjetskih velesila?
19.01.2018

Ne, Jugoslavija ne bi bila velesila.

arapović
ADIS ARAPOVIĆ:Prvo odbrana disertacije, pa konačan obračun s veleizdajnicima, dinastijama, tajkunima i hohštaplerima u vlasti i opoziciji
10.01.2018

Projekt menadžer Centara civilnih inicijativa (CCI) Adis Arapović odlučio je zamijeniti nevladin sektor političkim. Svoj odlazak nagovijestio je i u intervjuu za magazin Start BiH u kojem je, između ostalog, na pitanje novinarke Starta,

djed mraz sa p oklonime
Postojanje Djeda Mraza s aspekta fizike kao nauke
29.12.2017

Djeda Mraz radi ne 24, već 31 sat, zahvaljujuci različitim vremenskim zonama koje se smjenjuju na Zemlji. Uz pretpostavku da putuje sa istoka na zapad (što izgleda logično), znači da mora obaviti 822.6 posjeta u jednoj sekundi